Istraživačka studija Veritas Technologiesa objavljena pod nazivom "Gomilanje podataka" pokazuje da 82% onih koji donose odluke o informacijskim tehnologijama priznaje da gomilaju podatke i datoteke. Ako oni koji su toliko upućeni u informacijske tehnologije to čine, možemo pretpostaviti da i privatne osobe koje se inače profesionalno ne bave IT-om ''zatrpavaju'' prostor svog računala nepotrebnim datotekama.
''Podaci koji na računalu zauzimaju najviše prostora su filmovi i serije. Njih preporučam da ne gomilate na računalu. Dobrim dijelom zbog povrede autorskih prava'', rekao je za Zimo Matija Kraljić ALPHA-M-a koji ima iskustva s klijentima čija su računala često pretrpana nepotrebnim datotekama.
''Vrlo često se dogodi da vam je disk na računalu pun, a znate da niste ništa snimali i pohranjivali. Vrlo moguće i vrlo često je to slučaj. Prilikom rada na računalu kreiraju se privremene datoteke koje s vremenom zauzimaju sve više prostora. Prilikom surfanja se također čuvaju podaci o posjećenim stranicama. Nema potrebe da ručno tražite gdje je što pohranjeno i da to brišete. Istina je da tako možete osloboditi još više slobodnog mjesta no možete napraviti i štetu. Najjednostavnije je da povremeno koristite vrlo jednostavan program kojim ćete očistiti privremene datoteke. Zove se CCLEANER i već u besplatnoj inačici odlično obavlja svoj posao'', pojašnjava Kraljić.
Prevelik napor
Sudionici Veritasovog istraživanja bili bi voljni učiniti i razne neočekivane stvari kako bi sačuvali datoteke koje su nagomilali; odustali bi od odjeće i vikenda prije nego bi izbrisali svoje datoteke. Skoro polovica, 45%, radije bi radila tri mjeseca i vikendom nego što bi izbrisala sve svoje datoteke. Isto tako, 46% bi radije bacila svu svoju odjeću nego svoje datoteke. Vjerojatno bi sličnu zamjenu radije napravile i privatne osobe kada je riječ o njihovom odnosa prema vlastitom računalu. Ali, evo zašto je važno sve to brisati.
''Dva su logična razloga za to. Jedan je da ubrzate rad računala. Ako se usmjerite na čišćenje podataka s mjesta gdje oni utječu na isto. Drugi razlog je ako ne želite da netko ima uvida u vaše podatke. Ima još razloga. Jedan je i taj da urednost nije naodmet, a manje poznat razlog je taj da danas sve više rasprostranjeni SSD diskovi rade sporije kad je njihova popunjenost prevelika'', kaže Kraljić.
69% uredskih profesionalaca priznaje da je odustalo od organiziranja i brisanja starih datoteka jer to zahtijeva previše napora. A to je često slučaj i kod privatnih osoba. Ako su vam datoteke koje zakrčuju prostor računala toliko drage, uvijek možete kupiti dodatan prostor za pohranu. ''Kad primijetite da je manje mjesta na računalu, o čemu će vas obavijestiti i operativni sustav tada više ne odgađajte brisanje nepotrebnih datoteka'', zaključuje Kraljić.
Čišćenje mailboxa
Ukoliko imate email adrese na određenim serverima, mailbox ćete morati čistiti češće. Stoga naš sugovornik predlaže korištenje nekog od internetskih servisa, ali uz određeno upozorenje.
''Važno je da najprije imate informaciju da postoje dva mjesta na kojima se pohranjuje vaša e-pošta. Jedno je web server na internetu, a drugo vaše računalo.
Čišćenje nepotrebnih mailova tj. njihovo brisanje ovisno je o programu i servisu koji koristite za isto. Ukoliko koristite neki od online servisa poput Gmaila tada imate na raspolaganju jako puno prostora koji je dostatan za čuvanje velikog broja mailova i mirni ste dugi, dugi niz godina. Svi mailovi se u ovom slučaju čuvaju na Internetu i morate imati vezu na internet da biste im mogli pristupiti. Neki besplatni hrvatski web servisi za mail imaju iznimno male ulazne spremnike za poštu i tu vrlo često nastaju brige i problemi ako ne brišete staru poštu.
Isti je problem ako koristite vrlo rasprostranjen mail koji je oblika ime.prezime@vz.t-com.hr s razlikom da umjesto VZ piše skraćenica vašeg grada. Vrlo često ovdje ljudi misle da ako obrišu poštu u nekom od programa za čitanje pošte (Outlook express, Live mail, Outlook, Thunderbird ili slični) da će time isprazniti ulazni spremnik. To je ovisno o postavkama programa za čitanje. Najčešće je opcija kojom se poruka istodobno briše sa računala i web servera ugašena ili je podešeno da se pošta čuva još nekoliko dana nakon preuzimanja prije nego se automatski obriše sa interneta. Ukoliko vam netko pošalje e-mail poruku sa nekoliko većih privitaka (fotografija npr.) vrlo lako se dogodi da vam time napuni ulazni spremnik pošte na internetu. Idući puta kad vam netko želi poslati poruku, bit će odbijena i pošiljatelj će dobiti poruku da je poruka odbijena i između ostalog će kao razlog pisati: mailbox full. U tom slučaju ponekad trebate kontaktirati i pružatelja usluga gdje imate pohranjene mailove da isprazni ulazni sandučić.
Ukoliko na Gmailu čuvate mailove budite spremni na činjenicu da Google ima pravo uvida u informacije koje čuvate i može ih koristiti npr. u svrhu da preciznije prilagode oglase koje vidite kada surfate. Preporučam da ne upisujete svoj mail na svakoj stranici koja vas to zatraži. Koristite (ako postoji) obrasce za odjavu s neželjenih newslettera i ugasite silne notifikacije e-mailom po društvenim mrežama. Koristite Gmail kad ste god u prilici jer imate daleko više benefita nego da koristite bilo koji drugi e-mail'', savjetuje Kraljić.
Veritasovo istraživanje navika pohrane podataka kod onih koji donose odluke o informacijskim tehnologijama i kod uredskih profesionalaca po cijelom svijetu provedeno je na 10.022 uredska profesionalca da bi se utvrdilo kako pojedinci upravljaju podacima. 73% svih sudionika istraživanja kazalo je da pohranjuju podatke koji bi potencijalno mogli naškoditi njihovim organizacijama. To uključuje nešifrirane osobne podatke, prijave za posao u drugim kompanijama, nešifrirane kompanijine tajne te neugodnu prepisku zaposlenih.
