Oni su drugačiji: Pripadnici ove generacije većinom žele u poduzetnike i oduševljeni su s AI

Mlađe generacije primorat će tvrtke, vlade i naposljetku gospodarstva da promijene način na koji razmišljaju i kako će djelovati u budućnosti.

Martina Čizmić | 27.02.2024. / 13:00

Generacija Alfa (Foto: Getty Images)

Oni su još mali, ali kroz koju godinu postat će dio radno aktivnog stanovništva. I spremni su promijeniti svijet. 

Generacija Alfa, rođena 2010. – 2025., želi “jednostavniji” svijet i želi utjecati na život u lokalnim zajednicama, gradovima i na način na koji javna uprava funkcionira kroz osmišljavanje novih načina upravljanja i funkcioniranja gospodarstva.  Za samo četiri godine prvi članovi generacije Alfa postat će dio radno aktivnog stanovništva. I dok generacija Z već ima dubok utjecaj na poslovanje poduzeća, sljedeća generacija trebala bi unijeti još više promjena, pokazalo je istraživanje Vise.

Istraživanje provedeno puten internetskog upitnika na 550 ispitanika, u Ujedinjenom Kraljevstvu, Češkoj, Bugarskoj, Republici Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji, pokazalo je da čak tri četvrtine (77 posto) djece u dobi od 8 do 14 godina teži osnivanju vlastitog poslovnog pothvata, vođenju malog poduzeća ili posla koji je 'dodatni izvor zarade', u usporedbi sa samo 13 posto koji su rekli da bi radije radili za druge. Ako se ova očekivanja ispune kako podaci sugeriraju, Generacija Alfa ima potencijal potpuno promijeniti način na koji će tvrtke i zajednice poslovati u sljedećih pet do deset godina.

Kada razmišljaju o budućem životu odrasle osobe, polovica (50 posto) djece kaže da će uštedjeti polovicu svog zarađenog novca, a drugu polovicu potrošiti. Gotovo jedno od petero djece (18 posto) kaže da će uštedjeti većinu svog novca.

Slika nije dostupna Milenijalci bi većinom da ih u starosti njeguju roboti, a ne njihova djeca

Digitalna generacija osnažena umjetnom inteligencijom

 Visino istraživanje provedeno i u Republici Hrvatskoj pokazuje utjecaj generacije Alfa na njihovo financijsko razumijevanje i stavove prema zaradi, pri čemu se umjetna inteligencija, digitalna iskustva i održivost pojavljuju kao najvažniji elementi.

Da je generacija Alfa drugačija, pokazuje i podatak kako je više od polovice (58 posto) samo zaradilo novac u posljednjih 12 mjeseci. Od toga je dvije petine (40 posto) koristilo tehnologiju kako bi zaradili novac, pri čemu su društveni mediji (31 posto) najčešća tehnologija za zarađivanje novca, a slijedi ga online streaming (13 posto). Jednostavan način da djeca zarade novac je prodaja predmeta na internetu (6 posto). To je osobito prevladavajuće među 14-godišnjacima (13 posto) u usporedbi s 8-godišnjacima (2 posto) gdje je samo vrlo malo ispitanika koristilo ovu platformu za zarađivanje. Djeca imaju više od tri puta veću vjerojatnost učenja o zarađivanju novca gledajući kreatore digitalnog sadržaja nego tradicionalne izvore kao što su knjige.

Osim toga, više od desetine (14 posto) djece primilo je novac od prijatelja ili obitelji putem prijenosa na svoj bankovni račun ili putem mobilne aplikacije u posljednjih 12 mjeseci.  Gotovo isto toliko djece preferira plaćanje stvari bilo fizičkom karticom ili mobilnim novčanikom.

U dobi od 8 godina, gotovo četvero od petero djece (79 posto) preferira plaćanje u gotovini. Međutim, kada djeca navrše 14 godina, obrasci plaćanja se mijenjaju, pri čemu samo 55 posto preferira plaćanje gotovinom, 26 posto preferira karticu i 4 posto odabire mobilni novčanik kao svoj omiljeni način plaćanja.

S obzirom na to da većinu vremena provode na društvenim medijima, ne iznenađuje da su im upravo ti mediji i kreatori sadržaja najveća inspiracija. Do dobi od 8 godina, 36 posto djece je pod utjecajem društvenih medija i kreatora sadržaja, a 23 posto djece pod utjecajem je internetskih igrica. Nešto manje od polovice (45 posto) vjeruje da su kreativniji od svojih roditelja, pri čemu gotovo troje od petero djece (57 posto) koristi svoju maštu kako bi došli do nove inspiracije i ideja.

Online programi obuke/učenja (36 posto) nadmašuju dane radnog iskustva (32posto), a slijede ih društveni mediji (29 posto) kao najvrjednije tehnike za pomoć djeci da osiguraju svoj posao iz snova u budućnosti.

Više od jednog od tri (38 posto) djece vjeruje da će koristiti društvene medije kao dio svog budućeg posla, a odmah iza njih slijede komunikacijska tehnologija (32 posto) i nosiva tehnologija (28 posto). Gotovo jedno od četvero djece (23 posto) navelo je umjetnu inteligenciju.

Sljedeća generacija ima jasnu viziju kako će tehnologija poput umjetne inteligencije oblikovati njihovu budućnost. Kada su upitani da razmisle o inovacijama koje bi im mogle olakšati život odraslih, roboti i strojevi koji obavljaju svakodnevne zadatke poput čišćenja sobe, odlaska na posao i kuhanja, bili su glavni trend koji je proizašao iz generacije Alfa.

Mlađe generacije primorat će tvrtke, vlade i naposljetku gospodarstva da promijene način na koji razmišljaju i kako će djelovati u budućnosti. Ova će se promjena dogoditi mnogo brže nego što većina misli. Razumijevanje očekivanja za jednostavnijim i praktičnijim životom ključno je za poduzeća da ostanu konkurentna i za izgradnju uspješnih gospodarstava. Ovo je uzbudljivo vrijeme za našu industriju jer pomažemo našim klijentima i partnerima da se snađu u ovim promjenama i pripremamo se za novo doba trgovine. Samo oni koji se brzo prilagode uspjet će zadovoljiti potrebe ove sljedeće generacije, istaknula je Renata Vujasinović, direktorica Vise u Republici Hrvatskoj.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti