Galerija

Čak 96 projekata prijavljeno je na natječaj Hrvatske zaklade za znanost, a najboljima su uručeni ugovori o dodjeli sredstava.

Iako 50 puta manji od najtanje niti paukove mreže, konoravirus zaustavio je svijet, liječnicima zadao muku, a znanstvenike potaknuo na istraživanja.

Čak 200 Hrvata zaraženih koronavirusom predmet su znanstvenog istraživanja tima kojem je na čelu profesor Vlahoviček sa zagrebačkog PMF-a.

Mi smo odlučili pogledati malo u gene tih ljudi i vidjeti postoji li nešto u genima što ih čini prijemčivijima da razviju jači oblik oblik bolesti ili suprotno tome da budu prenosioci bez simptoma, pojašnjava prof.dr.sc. Kristijan Vlahoviček sa zagrebačkog PMF-a.

To je samo jedan od ukupno 11 projekata koji su pobijedili na natječaju Hrvastke zaklade za znanost vrijednom 14 milijuna kuna.

Dio je otišao i u ruke profesora Felixa Wensveena, Nizozemca kojeg je ljubav dovela u Rijeku u kojoj kaže ima fantastične uvjete za znanstveni rad.

Znanost je dosta skupa igra. Tako ti projekti, sad ćemo početi, sad ćemo dobiti novac, ovaj tjedan sve ful gas, kaže Wensveen.

Do krajnjeg cilja, a to je istražiti kako nastaje imunitet protiv SARS-CoV2 virusa. Uzorke oboljelih iz Španjolske, Italije i drugih zemalja proučavat će tim profesora Lauca.

Pokušavamo pronaći biomarkere kojima ćemo identificirati ljude koji imaju visoki rizik da razviju teški oblik COVID-19, kaže znanstvenik Gordan Lauc.

Gotovo polovina pobjedničkih projekata dolazi iz Rijeke. Među njima i onaj profesorice Meštrović čiji je cilj istražiti kako se u doba pandemije šire informacije na društvenim mrežama.

Komuniukacija putem društvenih medija je jedan važan aspekt pandemije zato što se tu onda šire i istinite vijesti i lažne vijesti i pojedincima je možda jako teško prepoznati što je onda ispravno, što nije, pojašnjava prof.dr.sc. Ana Meštrović s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci.

A što se za vrijeme lockdowna zbivalo iza zatvorenih vrata s onima koji su izloženi obiteljskom nasilju, zlostavljanom djecom i osobama koje pate od duševnih smetnji istraživat će devet znanstvenika u timu docentice Rittosse.

Da li je došlo do dadatne viktimizacije i isto tako istražiti pravne ogvore što je ustvari država sa svoje strane trebala učiniti, dakle kako je ona ispunjavala posebne obveze da bi zaštitila uistinu najranjivije, kaže doc.dr.sc. Dalida Rittosa s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Naši znanstvenici su domaća, ali i svjetska znanstvena top liga. Takvi bi trebali biti i rezultati njihovih istraživanja. Iz Hrvatske zaklade za znanost najavili su novi natječaj već na jesen.