Pritisak na zdravstvene sustave diljem svijeta tijekom pandemije novog koronavirusa konstantan je i kako vrijeme odmiče, još je i veći te ih u mnogim zemljama dovodi do točke pucanja. To ostavlja strahovite psihičke posljedice na ljude na koje se oslanjamo kao prvu i posljednju liniju obrane od bolesti.
Nova britanska znanstvena studija koja još nije recenzirana i koja je objavljena na medRxiv serveru u listopadu, precizno identificira faktore koji predviđaju stres kod zdravstvenih i socijalnih djelatnika te naglašava važnost njihove opskrbe odgovarajućom osobnom zaštitnom opremom u vrijeme pandemije novog koronavirusa.
Visokorizična skupina
Sad je svima jasno da je na naplatu došlo emocionalno i fizičko zdravlje zdravstvenih i socijalnih djelatnika te da je ono bilo neizbježno otkako je izbila pandemija. Tome u prilog ide i povećan rizik od zaraze bolešću COVID-19 za te ljude, kao i zahtjevniji radni raspored te iznadprosječni napori potrebni za borbu s pandemijom.
Isto tako, ti su ljudi svakodnevno izloženi boli promatranja patnji i smrti koja uvelike premašuje za njih uobičajene uvjete, što samo dodatno kod zdravstvenih i socijalnih djelatnika izaziva tjeskobu i stres.
Uzroci stresa
Dokazi ranijih iskustava s pandemijama pokazuju da su zdravstveni i socijalni radnici koji rade s potencijalno zaraznim pacijentima znatno izloženiji riziku posttraumatskog stresnog poremećaja, depresiji, tjeskobi i sličnim mentalnim tegobama. To se ponajviše odnosi na medicinske sestre, mlađe zdravstvene i socijalne djelatnike, roditelje s malom djecom i žene u zdravstvenom sustavu općenito.
Novi dokazi ukazuju na to da je zbog navedenih strahova loše mentalno zdravlje kod zdravstvenih i socijalnih djelatnika u porastu u mnogim svjetskim zemljama tijekom pandemije koja se konstantno širi diljem svijeta, a posebice sad kad su stope novooboljelih i preminulih u zastrašujućem porastu.
Stres može biti i naglašen zbog nemogućnosti pružanja adekvatnog liječenja pacijentima, a takav tip stresa još se naziva i "moralna ozljeda". To je posebice bilo evidentno na sjeveru Italije, u Bergamu, gdje su proljetos liječnici morali izdvajati pacijente koji će primiti liječenje zbog preopterećenosti zdravstvenog sustava i bolničkih kapaciteta.
Stres vodi i prema povećanoj stopi zaraze zdravstvenih djelatnika
Oko deset posto COVID-19 slučajeva u Engleskoj tijekom prvog vala pandemije došlo je iz redova zdravstvenih djelatnika na prvoj liniji u borbi protiv pandemije. Studija je pokazala da je to povezano s pogoršanjem mentalnog zdravlja tih ljudi u Velikoj Britaniji, uključujući i simptome depresije, tjeskobe, stresa i drugih sličnih problema.
Zastrašujući je i podatak da se više od tri četvrtine medicinskih sestara u Velikoj Britaniji izjasnilo da su osjetile povećanu razinu stresa od izbijanja pandemije, a polovica od tog broja izrazila je tjeskobu i zabrinutost za svoje mentalno zdravlje.
Podaci kojima studija barata došli su iz online ankete zdravstvenih djelatnika s prve crte obrane od COVID-a i u periodu između 27. svibnja do 23. srpnja. Prosječna dob ispitanika bila je 42 godine, a više od 90 posto ispitanih bile su žene.
Razine stresa
Više od tri četvrtine ispitanika studije dolazi s prve linije obrane od bolesti COVID-19, a podaci su pokazali da je od te brojke njih 18 posto bilo i oboljelo od te bolesti. 13 posto ih je sumnjalo da imaju COVID-19, a to znači da je gotovo svaki treći zdravstveni djelatnik u Velikoj Britaniji bio pod stresom od straha da možda ima potencijalno smrtnu bolest.
Trećina ispitanih otkrila je da su pribjegli alkoholu i drugim lijekovima kako bi smanjili stres, i to vrlo često. Istovremeno, druga trećina zdravstvnih djelatnika otkrila je da nisu mogli izraziti svoje strahove i nesigurnost nadređenima.
Najšokantniji podatak jest taj da je oko 58 posto ispitanika zadovoljilo dijagnostički kriterij za klinički značajan posttraumatski stresni poremećaj, depresiju i tjeskobu.
Faktori rizika: Manjak potpore na poslu
Podaci iz studije otkrili su i kako je veća razina stresa zabilježena kod bolničkog pomoćnog osoblja, a to se ponajviše odnosilo na njihovu nemogućnost da nadređenima kažu da se ne mogu nositi s novonastalom situacijom.
Zbog toga se interveniralo te su uvedene strategije prema menadžerima u zdravstvenom sustavu da budu osjetljiviji te da pružaju više potpore radnicima koji su pod stresom. Taj napredak zasad je spor, ali došao je u pravo vrijeme.
Socijalna izolacija i stigma
Još jedan od faktora rizika za zdravstvene djelatnike jest strah od toga da možda prenose potencijalno smrtonosnu bolest. Oni zdravstveni djelatnici koji osjećaju da su neadekvatno zaštićeni od zaraze češće su se distancirali od najbližih kako bi izbjegli moguće prenošenje zaraze. Polovica ispitanih izrazila je umjerenu do ekstremnu zabrinutost prema riziku od zaraze, dok ih je čak 80 posto osjećalo tjeskobu zbog rizika da ne prenesu bolest drugima.
Faktor rizika od stresa je i osjećaj stigmatizacije zbog percepcije u društvu da zdravstveni djelatnici koji rade s oboljelima od COVID-19 izlažu riziku zaraze sve s kojima dođu u kontakt. Trećina ispitanih zdravstvenih djelatnika u Velikoj Britaniji izrazila je tu bojazan.
Sve to su uvjeti u kojima se znatno narušava mentalno zdravlje tih ljudi, koji prvenstveno izlažu riziku sebe da bi se skrbili o drugima, a za to imaju tek slabu podršku te ih se i stigmatizira.
Važnost osobne zaštitne opreme
Gotovo trećina zdravstvenih djelatnika u Velikoj Britaniji izrazila je frustriranost nepouzdanom opskrbom osobne zaštitne opreme te su kod njih depresija i tjeskoba bili znatno izraženiji.
Najvećem riziku od zaraze zbog neadekvatne osobne zaštitne opreme izložene su medicinske sestre i primalje, a najmanje zdravstveni djelatnici s najvećim primanjima, pokazala je studija.
Ipak, studija i njezin generalni karakter ograničeni su zbog prirode prikupljanja podataka koja je bila takva da su ih zdravstveni djelatnici sami prijavljivali, kao i problem praktičnog uzorkovanja kojim bi se buduće studije trebale pozabaviti.
Izvor: News Medical
