Socijalno distanciranje i škola na daljinu utjecali su na učenike i mlade. Iako su stalno u kontaktu sa svojim prijateljima, kolegama iz škole i učiteljima, to ipak nije isto kao kad se mogu uživo družiti i surađivati na zajedničkim idejama i projektima.
Upravo kako bi se potaknulo učenike da ponovno zajedno surađuju, budu kreativni i poduzetni, pokrenut je Digitalni učenički inkubator. Radi se o online sustavu s besplatnim edukacijama koji kod učenika viših razreda osnovne i srednje škole želi potaknuti kreativnost i poduzetništvo, ali i suradnju i kompetitivnost.
Kako je nastao Digitalni učenički inkubator i što učenici koji se odluče na sudjelovanje mogu očekivati, ispričao nam je voditelj projekta Digitalnog učeničkog inkubatora, Filip Vrhovnik.
Kako je uopće došlo do ideje za stvaranje Digitalnog učeničkog inkubatora? Tko je idejni začetnik i kako je došlo do suradnje s drugim partnerima?
Digitalni učenički inkubator pokrenuli smo kako bi i u ovim izazovnim trenutcima socijalnog distanciranja kad je smanjen broj interakcija te otežan proces učenja i primjenjivog rada, kontinuirano razvijali kreativni potencijal i poduzetnički način razmišljanja učenika. Tehnologija nam omogućuje da u ovakvim okolnostima ostanemo povezani, a upravo kroz platformu stellarplatform.com povezat ćemo učenike i učitelje iz cijele Hrvatske, a kasnije i svijeta, oko ideja i projekata koji ih vesele i oko kojih su strastveni.
Projekt je krenuo kao zajednička inicijativa Instituta za inovacije, Školske knjige i Znanstvenog centra izvrsnosti za školsku efektivnost i menadžment, a kako bismo učiteljima i učenicima potpuno besplatno pružili podršku u njihovom radu i razvoju te online sustav u kojem se mogu slobodno kreativno izraziti, trenirati svoj mozak, razvijati svoje potencijale i sve što su naučili primijeniti na konkretnim idejama i projektima.
Zašto Digitalni učenički inkubator?
Digitalni učenički inkubator je izvrsna prilika za učenike da se angažiraju oko stvari koje ih vesele i da nauče kako od ideja koje imaju stvoriti nešto konkretno, opipljivo i vrijedno. Curriculum kroz koji učenici prolaze u osnovnoj i srednjoj školi važan je temelj za njihov rast i razvoj, ali i za shvaćanje svijeta u kojem živimo. No, ukoliko taj svijet želimo mijenjati, propitkivati i stvarati nešto novo i vrijedno – moramo na tome dodatno raditi, trenirati sebe i usvajati nova znanja, vještine i perspektive.
Temeljna znanja koja stječemo kroz obrazovni sustav možemo zamisliti kao hrpu točkica na velikom platnu. Na svima nama je da aktivno radimo na povezivanju tih točkica kako bi stvarali nešto novo i smisleno u područjima koja nas vesele i oko kojih smo strastveni, a upravo to učenici mogu ostvariti kroz Digitalni učenički inkubator. Razvijati ćemo nova znanja i vještine, saslušati perspektive ljudi iz prakse koji kreativnost i poduzetništvo žive svakodnevno te kroz timski rad razvijati ideje i oblikovati ih u projekte koji stvaraju vrijednost.
Ističete da želite potaknuti kreativnost i probuditi poduzetnički duh kod učenika. Iz vašeg dosadašnjeg iskustva, jesu li učenici u Hrvatskoj kreativni? Što je potrebno kako bismo dodatno potaknuli njihovu kreativnost?
Dugi niz godina vjerovalo se u pretpostavku da su svi ljudi rođenjem kreativni, a da obrazovni sustav ubija kreativnost odnosno umanjuje kreativni potencijal djece. Pokazalo se kako je ta pretpostavka netočna jer bi u tom slučaju djeca bez ikakvog obrazovanja bila najkreativnija i s najviše potencijala – naravno, to nije slučaj.
Važno je razumjeti kako je čovjek rođenjem znatiželjan, a ne kreativan, uz mali broj iznimaka. Ono što mi odrasli tumačimo kao dječju kreativnost zapravo je radoznalost i znatiželja, a koja se manifestira u brojnim eksperimentima i varijacijama kojima djeca nastoje spoznati smislenost svijeta u kojem žive i kojeg otkrivaju.
Biološki gledano, ljudski mozak je takozvani optimizacijski mehanizam stvoren da nas održi na životu, a ne da stvara kreativna rješenja. Tijekom evolucije su preživljavali oni najjači i najsposobniji – ne najkreativniji. Kreativno promišljanje troši iznimne količine energije i zbog toga mu se mozak opire i kontinuirano pokušava riješiti problem ili zadatak uz minimalnu potrošnju energije.
Kreativni potencijal razlikuje se od osobe do osobe, a ukoliko ga želimo razvijati moramo kontinuirano i dugoročno trenirati mozak tako što kontriramo urođenoj nekreativnosti osobe. To podrazumijeva drugačiju formulaciju zadataka i pitanja, drugačiji pristup diskusiji i propitkivanju ideja i svijeta u kojem živimo, asimetrično nagrađivanje pozitivnih rezultata u odnosu na takozvano kažnjavanje negativnih rezultata te razumijevanje različitih perspektiva i polazišnih principa. U razvoju kreativnog potencijala, kako kod djece tako i kod odraslih, ključno je usredotočiti se na kreativni proces kroz koji osoba prolazi, ne na kreativni output i rezultate. Rezultati će varirati ovisno o kontekstu i brojnim drugim čimbenicima, no uz dobro definiran i strukturiran proces možemo pratiti i utjecati na kognitivni potencijal za kreativno promišljanje.
Imaju li poduzetničkog duha? Razumiju li što je to poduzetništvo i što znači biti poduzetan?
Kada govorimo o poduzetništvu vrlo često ga promatramo samo kroz poslovno-pravnu prizmu otvaranja poduzeća, prodavanja nečega, administracije, računovodstva i financija. Poduzetništvo je puno više od toga i upravo sve te perspektive želimo prenijeti učenicima.
Poduzetništvo je stvar odgovornosti, pristupa i mindseta u rješavanju problema i prepreka na koje nailazimo po putu. Stoga, više možemo i moramo razgovarati o tom poduzetničkom mindsetu, nego samom poduzetništvu. To je mindset koji uvijek nastoji stvarati neku vrijednost u svemu što radi, svaku prepreku i problem gleda kao na priliku za učenje i rast i koji će nakon deset neuspjelih pokušaja pronaći snage i načina da izgura i taj jedanaesti.
Manji broj ljudi ima to u sebi od najranijih dana i na taj način pristupaju svemu što rade u životu – za njih je ovaj projekt svojevrsni katalizator. Za sve ostale je izuzetno važno kontinuirano se izlagati ovakvim aktivnostima i biti u okruženju koje će cijeniti i razvijati taj poduzetnički mindset, a gdje mogu bez ikakvog straha eksperimentirati i pokušavati stvarati. Upravo je taj proces pokušaja i pogrešaka ključna varijabla za rast i razvoj poduzetnika i poduzetničkog mindseta.
Projekt ima i određenu edukativnu komponentu. Možete li nam reći nešto više o tome? Što će to sudionici inkubatora moći naučiti?
U prvom dijelu inkubatora učenici će od profesora Gorana Vlašića, suosnivača Instituta za inovacije i jednog od vodećih stručnjaka u području kreativnosti i inovacija, učiti o osnovama kreativnosti, zašto je to tako teško i nama neprirodno i što možemo napraviti kako bi razvijali vlastite potencijale. Učiti će o pretvaranju ideja u konkretne projekte, što su opće poduzetnički projekti i kako nastaju te koje stvari svaki projekt mora imati kako bi bio uspješan. Učenici će imati priliku učiti i od Jelene Vukmirice Makovičić, glumice, savjetnice i trenerice za javni nastup, govorništvo i komunikaciju, koja će govoriti o pristupu komunikaciji unutar tima i vještini javnog komuniciranja – odnosno prezentaciji i komunikaciji vlastitih ideja i projekata drugima.
Uz format predavanja učenici će imati priliku čuti perspektive i iskustva ljudi iz prakse koji kreativnost i poduzetništvo žive svakodnevno. Za Digitalni učenički inkubator razgovarali smo s Kristinom Ercegović – serijskom poduzetnicom i spisateljicom, Ivanom Mrvošem – osnivačem tvrtke Include koja proizvodi pametne klupe, Matejom Lončarićem – osnivačem i direktorom Joomboosa, Ognjenom Bagatinom – suvlasnikom Poliklinike Bagatin, Albertom Gajšakom – osnivačem Circuitmessa, Matildom Bulić – direkoricom školskog programa Školske knjige i Vlatkom Štamparom – stand-up komičarom. Svi oni imaju različite perspektive, poglede na svijet i životna iskustva, a želja nam je da učenici čuju iz prve ruke što znači biti poduzetnik, imati taj poduzetnički mindset i kako su se oni nosili s problemima i izazovima na svom putu.
Dodatnu privlačnost cijelom projektu čine nagrade za najbolje projekte. Možete li nam reći nešto više o tome kako će se projekti nagrađivati, što će biti presudno i naravno, o kakvim se nagradama radi?
Za početak bih istaknuo kako ne postoje ograničenja niti zadani okvir problematike/ideje/područja kojima se učenici moraju baviti u izradi projekta – nama je najvažnije da su oko tih ideja strastveni i da sami žele raditi na njima i razvijati ih.
Prilikom ocjenjivanja i rangiranja projekata, gledati će se tri ključne komponente:
Originalnost i unikatnost projekta – gledati će se koliko je projekt (ili pojedini elementi projekta) jedinstven, originalan i drugačiji od ostalih
Smislenost i korisnost projekta – gledati će se koliko je projekt smislen i koristan potencijalnim korisnicima.
Očekivani utjecaj projekta – gledati će se potencijal i utjecaj koji projekt može ostvariti na korisnike ali i društvo u cjelini
Nagrade će se fokusirati na mogućnost daljnjeg rasta i razvoja učenika i njihovih projekata uz poklon pakete organizatora i partnera. Detaljnije informacije o nagradama objaviti ćemo uskoro.
Na kraju treba istaknuti kako se do sad prijavilo više od 1000 učenika i učitelja iz više od 115 škola iz svih krajeva Hrvatske, a prijave ćemo primati sve do 14.03.2021. do kraja dana. Učenici se mogu prijaviti preko učitelja, roditelja ili samostalno na web stranicama projekta.
