Čini se kako su hrvatski građani, u posljednje vrijeme, na udaru brojnih kibernetičkih kriminalaca kojima je jedini cilj prevariti ih i izvući što više novca. Iako na takve prijevare i njihove posljedice, često upozoravaju kako iz policije, tako i hrvatskog CERT-a, nije na odmet upozoriti na četiri najčešće prijevare i kako ih prepoznati.
Ulaganje i zarada na kriptovalutama
S obzirom na cijene kriptovaluta i iskustava pojedinaca koji su zaradili na ulaganju u njih, mnogima se takav način ulaganja čini kao jednostavan i brz način za veliku zaradu. Stoga ne iznenađuje da su svoju priliku vidjeli i prevaranti koji građane zovu s lažnih hrvatskih brojeva (kako mobilnih, tako i fiksnih) i nagovaraju na razna ulaganja (dionice, kriptovalute, zlato i sl.). Građani koji prihvate njihovu ponudu, ulaze u spiralu iz koje ne mogu izaći kao pobjednici.
Naime, nakon nekog vremena prevaranti ih obavještavaju o određenoj zaradi koju im žele isplatiti. Iako iznosi koje će spominjati zvuče nevjerojatno, nije im cilj dati građanima taj novac, već zadobiti njihovo povjerenje i ukrasti još novca.
Sistem je zapravo veoma jednostavan. Prevaranti od građana traže podatke bankovnih kartica, podatke o mobilnom bankarstvu ili instalaciju programa na njihova računala i mobitele pomoću kojih će preuzeti kontrolu nad njima. Radi se o programima kao što su: AnyDesk, Team Viewer, Supremo Mobile Assistant i drugi.
Jednom instalirani, ti programi otvaraju vrata za pristup ne samo uređaju na kojem su instalirani, već i svim podacima koji se na njemu nalaze.
Kako bi izbjegli takav scenarij, građani ni u kom slučaju ne bi trebali nikome odavati podatke o svojoj bankovnoj kartici (pri tome se misli prije svega na sigurnosni kod koji se nalazi na poleđini), kao ni broj tokena ili kod koji je generiran tokenom.
Dvostruka prijevara - povratak ukradenog novca
Kao da nije dovoljno da građani nasjedaju na jednu prijevaru i ostaju bez novca, na društvenim mrežama pojavili su se i plaćeni oglasi u kojima im se nudi pomoć u povratu ukradenog novca. No, iza takvih oglasa ne stoje tvrtke ili pojedinci koji nude svoje usluge iz altruističkih pobuda, već novi prevaranti koji žele izvući i ono malo novca što je žrtvama preostalo. Prevaranti tako pišu lažne recenzije i pozitivna iskustva (lažnih) klijenata, a često imaju i svoju internetsku stranicu na kojoj prikupljaju podatke žrtava. Čim žrtva upiše svoje podatke, slijedi telefonski poziv u kojem prevaratni pokušavaju zadobiti njeno povjerenje i uvjeravaju kako će povratiti ukradeni novac. Nakon što žrtva pristane na suradnju, prevaranti traže uplatu određenih sredstava (za pokretanje postupka) ili pak podatke o kartici i mobilnom bankarstvu kako bi "vratili novac na račun". Konačni je rezultat ukradeni podaci i, najčešće, nova krađa financijskih sredstava s računa žrtve.
Kako bi izbjegli takav scenarij, građani bi svaku prijevaru trebali prijaviti ili hrvatskom CERT-u ili najbližoj policijskoj postaji. Tamo će dobiti savjet što i kako dalje, ali i pomoći da se takvi prevaranti zaustave.
Ljubavna ili romantična prijevara
Prevaranti koji se odlučuju na ljubavnu ili romantičnu prijevaru ciljaju, prije svega, na usamljene pojedince, nerijetko žene, obećavajući im ne samo ljubav, već i financijsku korist.
Prevaranti se predstavljaju kao doktori, vojnici, humanitarci i slično, koji žive, rade ili se jednostavno nalaze u stranoj zemlji. Tijekom nekoliko dana, od žrtve prikupljaju osobne informacije i stječu njezino povjerenje, a istovremeno ne otkrivaju puno o sebi, izbjegavaju sastanak uživo ili putem video poziva. Najčešće nakon toga javljaju da su u financijskim problemima i treba im pomoć, da žele poslati nekakav paket žrtvi ali ne maju sredstava ili pak neki treći razlog zbog kojeg im treba veći novčani iznos.
Kako bi izbjegli takav scenarij, građani bi trebali biti oprezni prilikom komunikacije putem interneta s nepoznatim osobama - provjeriti identitet osobe putem drugih kanala, zaštititi vlastiti privatnost, ne dijeliti eksplicitni sadržaj i podatke koji bi se mogli upotrijebiti za ucjenu i ne uplaćivati novac nepoznatim osobama.
Lažni kupac
Ovakav tip prijevare najčešće se pojavljuje u internetskim oglasnicima ili na društvenim mrežama na kojima ljudi objavljuju oglase u kojima prodaju nešto. Najčešće se prevaranti na oglas javljaju veoma brzo nakon njegove objave i glume zainteresiranog kupca. Kontaktiraju žrtvu putem samog oglasnika (ako postoji takva mogućnost) ili putem aplikacija za dopisivanje (npr. WhatsApp, Viber, Telegram). Nakon kratke komunikacije, prilikom koje se raspituju o stanju ili dostupnosti proizvoda, tvrde da žele kupiti proizvod i nude da pošalju dostavnu službu na adresu prodavatelja koja će pokupiti paket te isplatiti novac. Zatim šalju poveznicu na lažnu stranicu koja imitira izgled kurirske službe. Na malicioznoj stranici se traži unos vaših osobnih podataka, broja bankovne kartice, datum isteka kartice te kontrolni broj (CVV) same kartice.
U trenutku kad žrtva unese te podatke, prodavatelj se više ne javlja, a s bankovnog računa nestaje novac.
Kako bi izbjegli takav scenarij, građani bi trebali voditi računa i ne odavati nikakve podatke o svom bankovnom računu kao što su CVV broj ili datum isteka kartice. Kupcu je za uplatu na račun dovoljan samo IBAN (broj računa). Trebali bi i provjeriti linkove koje dobiju putem poruka i to ne klikanjem na njih, već pomnim čitanjem same adrese stranice i guglanjem imena dostavne službe. Ako adresa dobivenog linka ne odgovara izgledu originalne stranice, odmah treba odustati od dogovora.
Ako pak građani ipak ne obrate pozornost i upišu svoje podatke, trebaju odmah kontaktirati svoju banku, objasniti o čemu je riječ i zatražiti blokadu te kartice kako bi zaštitili svoja financijska sredstva.
