Da internet i društvene mreže nisu mjesto za dogovaranje kredita i posuđivanja novca, najbolje pokazuje slučaj iz Osijeka o kojem je izvijestila policija. 

Kako ističu iz policije, 32-godišnja hrvatska državljanka iz Osijeka, preko društvene je mreže s nepoznatom osobom dogovorila podizanje kredita u iznosu od više desetaka tisuća kuna. Nepoznatoj osobi uplatila je u više navrata nekoliko tisuća kuna u bonovima.

Umjesto kredita ili povrata novca ostala je praznih ruku, a osoba s kojom je dogovarala transakciju prekinula je svu komunikaciju. Cijeli slučaj prijavila je policiji, koja je pokrenula potragu za nepoznatim počiniteljem te podnijela posebno izvješće državnom odvjetništvu.

Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže ih je otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac i/ili bankovne podatke, upozoravaju iz policije te dodaju kako je najučinkovitija obrana ''obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu".

Građanima savjetuju da prouče informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:

CEO prijevara / direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.

Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.

Krađe identiteta Vishing - Krađa identiteta pozivom: Telefonska prijevara u kojoj vas prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.

Phising - Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

Smishing - Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.

Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica, uz nekoliko malih razlika.

Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

*Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.

Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018, društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik.

Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju, upozoravaju iz policije. 

Podsjećaju i kako su Europolov Europski centar za kibernetički kriminal (E3), Europska bankarska federacija i njihovi partneri javnog i privatnog sektora u listopadu 2018. godine proveli  kampanju osvješćivanja #CyberScams kao dio programa Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti (ECMS - European Cyber Security Month). Radio se o EU kampanji o podizanju svijesti koja potiče kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama, ističući jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka.

Plaćao internetske igre očevim mobitelom

Ovom slučaju treba dodati još jedan, također iz Osječko-baranjske županije. 

Naime, policija je priopćila kako je provela kriminalističko istraživanje zbog sumnje da je 37-godišnji hrvatski državljanin iz Ivanovca počinio kazneno djelo računalne prijevare.

On je u periodu od 2. listopada 2019. godine do 28. siječnja 2020. godine, u više navrata, pomoću mobilnog telefona plaćao s bankovnog računa svoga oca razne igrice na internetskom portalu.

Oštećenom 70-godišnjem hrvatskom državljaninu nanesena je materijalna šteta od oko 16.000 kuna.