Norveška je godinama slovila kao zemlja nafte i plina. Benzin i dizel bili su jeftini i Norvežani su kapom i šakom kupovali karavane. No vremena se mijenjaju.
Danas Norvežani poduzimaju sve kako bi se odmaknuli od te “prljave industrije” koja im je donijela bogatstvo i proslavila ih diljem svijeta. Umjesto nafti i plinu okreću se obnovljivim izvorima energije i struji.
Središte Osla možda je najbolji primjer kako cijela filozofija “čiste Norveške” funkcionira. Fjord ispred glavnog grada u kojem je godinama bila smještena teška industrija, u koji se ispuštala živa i u koji se, kako priznaju sami Norvežani, bacalo sve što se moglo, danas izgleda potpuno drukčije. Voda je bistra, vraćaju se biljke i životinje, a građani Osla ponovno se mogu, bez straha za svoje zdravlje, baviti onime što posebno vole – ledenim kupkama.
No Osloanci se nisu posvetili samo čišćenju fjorda. Donijeli su svjesnu odluku da žele očistiti i grad. Tako je iz centra grada, koji nije veći od Zagreba, uklonjeno 800 parkirnih mjesta. Ako ste ikad bili u centru Zagreba, znate koliko je teško pronaći parkirno mjesto. Zamislite sad da u centru nema nijednog parkirnog mjesta? U Oslu to funkcionira fantastično. Nema buke ni gužve, nema trubljenja ni smrada ispušnih plinova. Tramvaji voze na vrijeme i svakih desetak minuta. Autobusi koji pokrivaju šire gradsko područje bez problema dolaze na vrijeme i, možda još bitnije, ne pridonose pretjerano zagađenju jer voze na struju ili biodizel.
Besplatno punjenje i parkiranje za električne automobile
Činjenica da je Oslo uklonio parkirna mjesta ne znači da je automobilima zabranjen ulazak u centar grada. Baš naprotiv. U samom središtu, ispod povijesne tvrđave koja je Oslo obranila od Napoleona, smjestila se najveća punionica električnih automobila na svijetu, koja je ujedno i garaža. Građani Osla u toj podzemnoj garaži, koja ima 86 mjesta, mogu potpuno besplatno parkirati i puniti svoj električni automobil 10 sati dnevno. Potrebno je samo preuzeti aplikaciju na svoj pametni telefon, registrirati automobil i možete krenuti.
Većina Osloanaca nije se odrekla automobila, iako im je odlazak na posao javnim prijevozom ili biciklom veoma drag. Kupili su električno vozilo, za koje nisu morali platiti PDV, koji je isti kao i hrvatski (25 posto). Uz to su dobili i cijeli niz povlastica poput mogućnosti da besplatno parkiraju u centru grada, koriste kolničke trake namijenjene autobusima, ne moraju plaćati cestarinu, tunelarinu i mostarinu. Niz se samo nastavlja.
Ljudi s kojima smo razgovarali u Oslu ističu kako je s tim povlasticama kupovina električnog automobila isplativa. Da, još uvijek su skuplji od klasičnih automobila s benzinskim ili dizelskim gorivom, no povlastice to brzo nadoknade.
A povlastice mogu iskoristiti tvrtke. Tako tvrtka koja se odluči na kupovinu električnog automobila također ne plaća PDV na njega, a može iskoristiti i olakšicu na njegovo održavanje. U olakšice je uključen i lizing električnog vozila.
Struja je zakon
Iako je Norveška već najavila da će polako početi ukidati olakšice, odnosno smanjivati ih, Norvežani i dalje kupuju električna vozila. Prema nekim podacima, očekuju kako će ove godine čak 40 posto novih vozila u Oslu biti električno.
Tako na ulicama grada možete često naići na Teslina vozila. Većinom se radi o modelima S i X, ali pronašli smo i nekoliko modela 3. Prema nekim informacijama, upravo u Norveškoj vozi najviše Teslinih električnih automobila po glavi stanovnika.
No osim električnih vozila, na ulice Osla polako se probijaju i vozila na vodik. Toyota Mirai, iako spada u kategoriju limuzina, veoma je zanimljiva Norvežanima. Nakon što smo se provozali u jednom takvom automobilu, možemo razumjeti i zašto.
Vozilo pogonjeno vodikom ima nešto veći domet od električnih vozila (oko 500 kilometara), a jedini je nusprodukt voda. Čista voda koju je moguće piti iako (provjereno) nema baš neki okus. Otprilike kao da pijete destiliranu vodu. No pitka je.
Glavni je problem većem broju vodikom pogonjenih vozila nedostatak infrastrukture. Dok vam je za punjenje električnog vozila dovoljan produžni kabel i utičnica, za punjenje rezervoara hidrogenskog vozila treba vam punionica odnosno energetska postaja. Zasad je u Oslu samo jedna.
Kako su nam pojasnili naši domaćini, za punjenje hidrogenskog vozila dovoljno je pet minuta, što ga čini ravnopravnim klasičnom vozilu. Vozač se prijavljuje aplikacijom, koja otključava mjesto za punjenje. Spajanjem punionice i vozila kreće tehnološka čarolija.
Automobil i punionica “razgovaraju” kako bi uskladili podatke – koliko je rezervoar pun, odnosno prazan, pod kojim je pritiskom, koliko maksimalno pritiska može podnijeti i u kolikoj mjeri. I onda počinje punjenje. Sustav je potpuno zatvoren i siguran, nema curenja, nema prljanja ruku, nema isparavanja. Ako i detektira kakvo propuštanje, automatski zaustavlja punjenje.
Nakon pet minuta cijela je stvar gotova te vozač može sjesti u automobil i odvesti se dalje.
Procjene su da će do kraja godine, uz više od 140 tisuća električnih vozila, na norveškim cestama biti i dvjestotinjak pogonjenih vodikom. S većim brojem punionica taj bi se broj mogao i dodatno povećati.
Čisti grad budućnosti
Osloanci su odlučni u tome da njihov grad bude čist i ugodan za život. Nisu u potpunosti izbacili automobile iz središta, već su napravili izvrstan kompromis.
Naravno da je to zahtijevalo i određena ulaganja, no za grad koji ima godišnji budžet od 17 milijardi norveških kruna (13,26 milijardi kuna) to i nije bio prevelik problem. Za usporedbu, budžet grada Zagreba za 2018. godinu iznosi 9,3 milijarde kuna, a još je daleko od mogućnosti kakve nudi Oslo.
Možda bismo se trebali ugledati na Norvežane?
