DNK dokaz dobiven iz ostataka drevnih ljudi otkrio je da je bakterija koja uzrokuje kugu prvi put stigla u Veliku Britaniju prije najmanje 4000 godina. Najraniji dosad poznati soj kuge pronađen je 2021. godine u ljudskoj lubanji, u Latviji, staroj 5000 godina.
Bakterija Yersinia pestis najpoznatija je po svojoj ulozi u kugi ili Crnoj smrti, koja je ubila trećinu europskog stanovništva u 14. stoljeću.
Prvi dokaz širenja u Veliku Britaniju
Pooja Swali s Instituta Francis Crick u Londonu i njezini kolege pronašli su prvi dokaz da se bakterija kuge proširila u Britaniju iz kontinentalne Europe u brončanom dobu. Testirali su zube 30 osoba pronađenih na mjestu masovnog ukopa na Farmi Charterhouse Warren u Somersetu, kao i zube četiriju osoba pokopanih u Levens Park Ring Cairnu u Cumbriji. Zubi dvoje djece iz Charterhousea i jedne žene iz Levens Parka bili su pozitivni na DNK Y. pestis. Njihova studija objavljena je u časopisu Nature Communications.
Soj koji su otkrili na spomenutim ostacima je bio gotovo identičan onom koji je otprilike u isto vrijeme pronađen u Njemačkoj, ističe Swali. Riječ je o soju koji nema genetsku mutaciju koja je omogućila širenje kasnijih oblika bakterije putem buha.
Ta studija po prvi put dokumentira širenje kuge u Velikoj Britaniji, u razdoblju kasnog neolitika, kaže Monica Green sa Srednjovjekovne akademije Amerike u Massachusettsu i dodaje da to nije posebno iznenađujuće, s obzirom na to da su veze između kontinentalne Europe i Britanije bile dobro uspostavljene u tom razdoblju.
Ipak, činjenica da je ono za što se pretpostavlja da je bolest glodavaca bilo sposobno za migraciju do ovog stupnja je značajna, kaže Green.
Široko rasprostranjena još u brončanom dobu?
U svjetlu značajne udaljenosti između dva grobišta, istraživači misle da je vjerojatno da je Y. pestis bila široko rasprostranjena diljem Britanije iz brončanog doba.
Stvarno je zanimljivo mapirati distribuciju dosad nepoznatih sojeva Yersinije tako daleko u prošlost, kaže pak Hendrik Poinar s kanadskog Sveučilišta McMaster u Hamiltonu.
Isto tako, ostaci pronađeni u Charterhouseu pokazuju znakove izuzetno nasilne smrti, postavljajući pitanja o tome zašto su ubijeni.
Moguće je da je trauma nanesena grupi kao cjelini imala veze s činjenicom da je kuga kružila grupom. Postoje, zapravo, drugi ukopi povezani s kugom u srednjovjekovnoj Europi koji sugeriraju odgovore temeljene na strahu na izbijanje kuge. Ti su znakovi najizraženiji na grobnim mjestima povezanim s prvim dolaskom kuge, 1310-ih, pojašnjva na kraju Green.
Izvor: New Scientist
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
