Gotovo polovina stanovništva Europe umrla je sredinom 14. stoljeća kada je "crna smrt" harala kontinentom.

Prva studija koja je analizirala DNK kostiju starih više stoljeća pronašla je mutacije koje su pomogle ljudima da prežive kugu.

Ali te iste mutacije povezane su s današnjim autoimunim bolestima.

Slika nije dostupna Arktik bi uskoro mogao osloboditi novu pandemiju, znanstvenici objašnjavaju i zašto

Crna kuga je jedan od najvažnijih, najsmrtonosnijih i najcrnjih trenutaka u ljudskoj povijesti. Procjenjuje se da je ta bolest usmrtila 200 milijuna ljudi.

Znanstvenici pretpostavljaju da je utjecaj kuge bio tako golem da je mogao oblikovati ljudsku evoluciju. Analizirali su DNK iz zubi 206 drevnih kostura kako bi precizno datirali ljudske ostatke prije kuge, tijekom pandemije kuge te nakon nje.

Analiza je obuhvatila i kosti iz masovne grobnice East Smithfield u koju su pokapali žrtve kuge u Londonu.

Rezultati studije objavljeni u časopisu Nature pokazuju mutacije gena zvanog ERAP2.

Ako ste osoba koja je bila dovoljno sretna da ima prave mutacije tada imate 40 posto izgleda da preživite kugu.

Učinak je golem, pravo je iznenađenje pronaći tako nešto u ljudskom genomu, kaže profesor Luis Barreiro sa Sveučilišta u Chicagu.

Posao gena je proizvoditi proteine koji sjeckaju invazivne mikrobe te njegove djeliće pokazuju imunološkom sustavu kako bi ga pripremio da prepozna i neutralizira neprijatelja.

Taj gen dolazi u različitim verzijama - neke od njih djeluju dobro, a druge ne, a pojedinac nasljeđuje kopiju od svakog roditelja.

Sretnici koji imaju najviše izgleda da prežive naslijedili su visokoučinkovitu verziju od majke i oca.

Preživjeli su imali djecu i prenijeli su na njih te korisne mutacije pa su one tako postajale sve učestalije.

Vidimo povećanje od 10 posto kroz dvije do tri generacije, riječ je o najsnažnijoj selekciji u ljudskoj vrsti do danas, kaže evolutivni genetičar profesor Hendrik Poinar sa Sveučilišta McMaster.

Rezultati su potvrđeni suvremenim eksperimentima korištenjem bakterije kuge - Yersinia pestis. Uzorci krvi ljudi s korisnim mutacijama bili su sposobni oduprijeti se infekciji za razliku od uzoraka onih koji nisu imali tu mutaciju.

To je nešto kao da gledate kako se crna smrt razvija u petrijevoj zdjelici - čudesno, kaže prof. Poinar.

Čak i danas mutacije otporne na kugu učestalije su nego što su bile prije pandemije.

Problem je što su povezane s autoimunim bolestima kakva je primjerice Crohnova bolest (upalna bolest crijeva) - pa ono što je pomoglo vašim precima da prežive prije 700 godina moglo bi štetiti vašem zdravlju danas.

I druge povijesne sile na naš DNK ostavljaju posljedice koje i danas osjećamo. Otprilike 1 do 4 posto modernog DNK dolazi od naših predaka koji su se miješali s neandertalcima i to naslijeđe utječe na našu sposobnost da odgovorimo na bolesti, a među njima i na covid.

Katastrofalna poplava uzrokovana klimatskim promjenama Znanstvenici povezali širenje bolesti s klimatskim promjenama: "Nema šanse da se tome prilagodimo"

Dakle ti ožiljci iz prošlosti i danas prilično utječu na našu podložnost bolestima, kaže prof. Barreiro.

Preživljavanje od 40 posto najjača je selektivna posljedica do danas pronađena u ljudskoj vrsti, kaže prof. Barreiro.

Pandemija covida vjerojatno neće ostaviti takvo naslijeđe.

Evolucija djeluje kroz sposobnost da reproducirate i prenosite na gene. Covid je uglavnom ubijao starije osobe koje su već prošle svoje reproduktivno razdoblje i zato ne mogu prenositi gene na svoju djecu.

Kuga je, naprotiv, ubijala sve bez obzira na dob i u tako velikom broju da je njezin učinak trajan.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju