Klimatske promjene već sad uvelike utječu na živote ljudi na Zemlji. Ekstremne vremenske pojave poput suše, toplinskih valova ili pak poplava, jasan su znak da nešto nije onako kako bi trebalo biti.
No, studija objavljena u časopisu Nature Climate Change, otkriva šokantne podatke o tome što nas čeka u ne tako dalekoj budućnosti. Međunarodni tim stručnjaka proučavao je podatke iz znanstvenih studija objavljenih tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, a koje se bave ljudskim patogenima na koje utječu "klimatske promjene" u određenom vremenu i prostoru.
Uspjeli su napraviti interaktivnu kartu s nevjerojatnih 1006 poveznica između ljudskih patogena i 10 opasnosti povezanih s klimom - od snažnih kiša do toplinskih valova.
Ono što su otkrili, u najmanju je ruku, šokantno. Čak 58 posto bolesti koje su uzeli u obzir, širi se zahvaljujući klimatskim promjenama. Iako je podatak da klimatske promjene utječu na sposobnost širenja različitih bolesti već dobro poznat, ovo je prvi put da je netko zaista pobrojao te bolesti i povezao ih s različitim klimatskim promjenama.
U komentaru istraživanja, znanstvenici su izdvojili četiri ključna načina na koje klimatske promjene utječu na ljudske patogene.
Prva dva opisuju kako promjene u klimi dovode patogene u blizinu ljudi. Primjerice, jake i dugotrajne kiše omogućuju komarcima da se razmnožavaju i u blizini ljudskih nastambi, a toplinski valovi potiču ljude da se rashlade u vodama, što iz dovodi u mogućnost da se zaraze različitim bolestima koje se prenose vodom.
Treći način ističe mogućnost da su klimatske promjene direktno povezane s jačanjem samih patogena. Naglašavaju kako je rast temperature zapravo pomogao patogenima da se prilagode vrućini, a vode stajaćice koje ostaju nakon poplava i jakih kiša, služe za razmnožavanje komaraca koji mogu biti prijenosnici različitih bolesti.
No, možda je najvažniji četvrti način, koji se odnosi na to kako klimatske promjene utječu na ljude i njihovu sposobnost da se obrane od bolesti. Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i nepogoda ljudi su u pojedinim područjima prisiljeni živjeti u prenapućenim područjima gdje su higijenski uvjeti loši. Dodamo li tome i slabu prehranu u takvim slučajevima, jasno je da se ljudsko tijelo ne može dovoljno dobro boriti protiv bolesti.
Znanstvenici podsjećaju i kako su klimatske promjene, u posljednjih 50 godina, povezane s povećanjem bolesti vezanih uz vremenske nepogode. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, u razdoblju od 1970. do 2019. godine, više od dva milijuna ljudi umrlo je zbog ekstremnih vremenskih uvjeta - suše, oluja, poplava i ekstremnih temperatura.
Naivno je misliti da ćemo se prilagoditi ovome. Nema šanse, uz toliko bolesti i toliko različitih načina prijenosa, da se u potpunosti prilagodimo, upozorio je voditelj istraživanja i profesor na Sveučilištu Manoa na Havajima, Camilo Mora.
Klimatske promjene predstavljaju značajnu prijetnju ljudskim životima, zdravlju i dobrobiti. Naša karta pokazuje koliko ozbiljna ta prijetnja može biti. Naše je mišljenje da, ako želimo smanjiti rizik, čovječanstvo mora zaustaviti emisije stakleničkih plinova koje potiču globalno zagrijavanje, napisali su na kraju svog komentara u The Conversationu autori studije.
