Znanstvenici su zavirili kroz 800 godina povijesti kako bi zaključili da je Mayapan, prijestolnica kulture i politike naroda Maja s poluotoka Yucatán u 13. i 14. stoljeću, možda propao zbog suše. Ta je suša, smatraju znanstvenici, dovela do građanskog sukoba, koji je zauzvrat doveo do političkog kolapsa, nakon čega su se ljudi povukli u manja i sigurnija naselja.

Osim što nam daje koristan uvid u povijest drevnog naroda Maja, nova je studija također i upozorenje o tome kako klimatske promjene mogu brzo napraviti pritisak čak i na najstabilnije i najuspješnije civilizacije.

Ande, ilustracija Sve opipljivije posljedice globalnog zatopljenja: Ande su gole, a to znači velike probleme za njihove stanovnike

Višestruki izvori podataka pokazuju da su se građanski sukobi značajno povećali, a generalizirano linearno modeliranje dovodi u korelaciju sukobe u gradu sa sušnim uvjetima između 1400. i 1450. godine nove ere. Tvrdimo da je dugotrajna suša eskalirala napetosti suparničkih frakcija, ali naknadne prilagodbe otkrivaju otpornost na regionalnoj razini, osiguravajući da su političke i ekonomske strukture Maja izdržale do kontakta s Europom početkom 16. stoljeća, pišu znanstvenici u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Nature Communications.

Autori studije već su imali puno povijesnih zapisa s kojima su mogli raditi, a koji su pokrivali promjene stanovništva, suvremenu prehranu i klimatske uvjete. Ti su zapisi dopunjeni novom analizom ljudskih ostataka u potrazi za znakovima traumatskih ozljeda koje upućuju na sukob.

Pojavile su se korelacije između povećane količine oborina i povećane populacije u tom području te između naknadnog smanjenja količine oborina i povećanog sukoba. Dugotrajna suša između 1400. i 1450. godine najvjerojatnije je dovela do napuštanja Mayapana, kažu autori studije.

Suša na Sredozemlju, ilustracija Istraživači upozoravaju na opasnost od suše u EU-u: Klimatske promjene su ubojice

Nedostatak vode utjecao bi na poljoprivredne prakse i trgovačke rute, stavljajući pritisak na ljude Mayapana, sugerira studija. Kako je hrane postajalo sve manje, a situacija bila sve opasnija, ljudi su ili umirali ili se raspršili.

Znanstvenici pišu da su u posljednjoj masovnoj grobnici iskopanoj prije nego što je grad napušten mnogi ostaci vjerojatno pripadali članovima obitelji Cocoma (šefova država), što je bio rezultat krvavog kraja izazvanog sukobom frakcija i društvenim nemirima.

Naša otkrića podupiru legendarni institucionalni kolaps Mayapana između 1441. i 1461. godine, posljedicu građanskog sukoba potaknutog političkim rivalstvom i ambicijom, koji je bio ugrađen u društveno pamćenje naroda Jukateke, čija su svjedočanstva ušla u pisane zapise ranog kolonijalnog razdoblja, pišu autori studije.

Ljudski odgovori na pritiske na okoliš kao što je suša očito su složeni, razlikuju se po regijama i po razdobljima te postoji toliko puno čimbenika koje treba odvagati i uravnotežiti kada dođe do razmatranja zašto se povijesno stanovništvo ponašalo na takav način.

Suša, ilustracija Znanstvenici upozoravaju na "milenijsku sušu" koja jugozapadom Sjeverne Amerike

Kretanje ljudi u druge dijelove poluotoka Yucatán, uključujući uspješne obalne gradove i politički neovisna naselja, pomoglo je kulturi Maya da nastavi napredovati nakon pada Mayapana i bilo je malo dokaza o bilo kakvom sukobu između ovih regija prije početka španjolske vladavine.

To je dokaz otpornog sustava prilagodbi čovjeka i okoliša, kažu znanstvenici, ali dodaju da prilagodbe narod mogu dovesti samo do određene granice. Te iste regije, zajedno s ostatkom svijeta, ponovno se sad suočavaju s klimatskom krizom.

Arheološki i povijesni zapisi vrlo su prikladni za ispitivanje prošlih društvenih učinaka klimatskih kriza tijekom dugoročnih ciklusa. Područje Maja nudi širinu i dubinu arheoloških, povijesnih i klimatskih zapisa bitnih za proučavanje korelacija između društvenih promjena i fluktuirajućih klimatskih uvjeta, pišu na kraju autori studije.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju