Prva hrvatska punionica vodika otvorena je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, a taj je projekt izabran kao najbolji u kategoriji Inovacije na natječaju Hrvatskog Telekoma.
Velik je to događaj ne samo za naš Fakultet nego i za Sveučilište u Zagrebu u cjelini, pa usudila bih se reći i za cijelu Republiku Hrvatsku, s obzirom na to da se radi o velikom koraku naprijed u demonstraciji energetskog sustava za korištenje vodika kao spremnika energije u općoj energetici te kao alternativnog goriva u transportu, rekla je voditeljica projekta, docentica dr. sc. Ankica Kovač.
Napomenula je kako je porast koncentracije CO2 u atmosferi od 1850. do danas postao gotovo eksponencijalan.
Istovremeno, čovjek teško percipira značenje eksponencijalnih promjena pa mnogi znanstvenici predviđaju crne dane ne samo za ljudsku vrstu nego i za cjelokupan život na Zemlji. Poznata je studija grupe znanstvenika objavljena 30. kolovoza 2018. na Sveučilištu Oxford, koja zahtijeva drastični prijelaz na obnovljive izvore energije (OIE) prije 2035. ako se želi zadržati globalno zagrijavanje ispod dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba, rekla je te dodala kako je dva stupnja granica koja se ne bi smjela prekoračiti jer nastupaju nepovratne i dramatične posljedice.
Gotovo svakodnevno obasipani smo crnim predviđanjima, jedno od posljednjih mnogo je veće povećanje razine mora do kraja ovog stoljeća nego što se do sada predviđalo, odnosno s 1 metra na 1,5 metara. To bi rezultiralo gubljenjem ogromnih obradivih površina u deltama velikih rijeka, uz istodobne migracije 200 milijuna ljudi.
Razvoj i komercijalizacija jeftinog uređaja koji bi mogao osigurati vodik kao gorivo razlaganjem vode na vodik i kisik primjenom sunčeve energije znatno bi ubrzao napuštanje energetskih tehnologija zasnovanih na fosilnim gorivima koji danas čine osnovu energetskih sustava u svim državama svijeta. No prije svega, važno je sustavno obrazovanje koje će na vrijeme dati stručnjake koji će te probleme rješavati, istaknula je Kovač.
FSB se, kako je dodala, može pohvaliti time da se već godinama ovdje predaju predmeti poput "Obnovljivih izvora energije", "Novih tehnologija u energetici" i "Vodik i gorivni članci", kao i da se poseban naglasak daje laboratorijskom istraživačkom radu.
U okviru praktičnog ovladavanja primjenom vodika u transportu izrađen je prvi hrvatski bicikl na vodik. Time je zaokružen jedan pokazni demonstracijski sustav u transportu koji ne koristi ugljikovodična goriva i ne emitira CO2. U principu, njegove komponente koriste samo sunce i vodu. On predstavlja primjer koncepta koji je primjenjiv općenito, i u transportu i u energetici.
Takvi sustavi stoje na tri stupa: sunčevoj energiji, vodi i opremi. Hrvatska ima sunca i vode, a nema nikakva razloga da se ne prihvati i proizvodnje potrebne opreme. Svijetom vozi već više od 6000 automobila na vodik. 77 posto ih je Toyota Mirai. Nažalost, još niti jedan u Hrvatskoj.
No kako se početkom ove godine Kina odlučila subvencionirati električna vozila na vodik, očekuje se da će od sada stvari ići puno brže. Što se Hrvatske tiče, kada se govori o potrebi vodikove infrastrukture uz autoceste, ne treba zaboraviti da će uskoro mnogi od milijuna europskih turista pokušati voziti svoja vodikova vozila uz Jadransku obalu, a hoće li moći - to ovisi o nama i o našim sposobnostima da gledamo ambicioznije na potencijal vodika.
Princip rada prve hrvatske punionice vodika
Vodik kao spremnik energije ima primjenu u općoj energetici i transportu i ne proizvodi po okolinu štetne emisije. Ova je punionica demonstracijski energetski sustav sa zatvorenim ciklusom korištenja sunčeve energije i vode za proizvodnju i korištenje vodika umjesto ugljikovodičnih goriva. Preko fotonaponskih modula instaliranih na nadstrešnici Laboratorija za energetska postrojenja direktnom pretvorbom sunčeve energije dobiva se električna energija potrebna za pogon elektrolizatora smještenog unutar punionice. Vodik se dakle proizvodi elektrolizom vode i pohranjuje u spremnik vodika koji se nalazi na biciklu. Prema tipu spremnika, to je metalni hidrid. Na biciklu, vodik iz spremnika u svežnju gorivnih članaka elektrokemijski izgara s kisikom iz zraka te se na taj način proizvodi električna energija potrebna za pogon elektromotora.
Bicikl na vodik električni je bicikl koji električnu energiju potrebnu za pogon elektromotora dobiva iz vodika preko svežnja gorivnih članaka. Ovo je po tipu bicikl pedelec te elektromotor reagira na potisak na pedalu i zato ih je potrebno okretati. Cijelo vrijeme dok se pedalira postoji pomoć vodika (ako računalo na biciklu tu pomoć detektira, npr. na uzbrdici), kad ne pedaliramo, ne radi elektromotor.
Proces je u potpunosti bez popratnih štetnih emisija, a jedini nusprodukt su toplina i voda.
Za FSB to je nastavna i istraživačka platforma koja će nam omogućiti daljnji razvoj prema, jednog dana, komercijalnom proizvodu, rekla je Ankica Kovač.
(Hina)
