Malezija planira zabraniti izvoz tehnoloških minerala i razviti domaću industriju koja će obuhvatiti cijeli lanac vrijednosti, rekao je u ponedjeljak premijer Anwar Ibrahim.
Tehnološki minerali važna su sirovina za proizvode poput čipova, lasera i magneta u električnim vozilima, vjetroturbinama i potrošačkoj elektronici. U javnosti poznatiji su pod nazivom 'rijetki minerali Zemljine kore'.
Malezija ima samo 30.000 metričkih tona rezervi tih metala, prema podacima Geološkog izvješća SAD-a iz 2019., tek djelić u globalnim razmjerima. Najveće su u Kini, gdje prema nekim procjenama dosežu 44 milijuna tona.
Vlada će poduprijeti razvoj domaće industrije tehnoloških minerala, izjavio je Anwar, dodavši da će zabrana "jamčiti maksimalnu zaradu" Maleziji.
Trenutno nije jasno izvoz kojih metala Malezija planira zabraniti ni kada će zabrana stupiti na snagu.
Sektor tehnoloških minerala trebao bi malezijskom BDP-u u 2025. donijeti čak 9,5 milijardi ringita (dvije milijarde dolara) i otvoriti gotovo sedam tisuća radnih mjesta, istaknuo je premijer u parlamentu.
Krenut ćemo s izradom detaljnih mapa izvora rijetkih minerala i osmisliti sveobuhvatan poslovni model koji će uključivati istraživanje i vađenje, preradu i prodaju kako bismo zadržali lanac vrijednosti unutar svojih granica, rekao je.
Najava malezijskog premijera privukla je ipak pozornost budući da zapadne zemlje tragaju za novim izvorima nabave kako bi smanjile ovisnost o Kini, najvećem proizvođaču.
Australski Lynas Rare Earths, najveći proizvođač tehnoloških metala izvan Kine, ima u Maleziji pogon za preradu koncentrata koji dobiva iz Australije.
Malezija je ograničila dijelove njegovog poslovanja, tvrdeći da su postupci lomljenja i ispiranja podigli razinu radijacije. Lynas osporava tu tvrdnju.
