I dok je u SAD-u već postalo uvriježeno pravilo da poslodavci provjeravaju potencijalne zaposlenike i na društvenim mrežama, u Hrvatskoj je to još uvijek iznimka.

No, koliko zapravo zaposlenici i poslodavci provjeravaju jedni druge na društvenim mrežama, pokušao je istražiti portal Moj Posao. U istraživanju koje je obuhvatilo više od 600 ispitanika i 15 poslodavaca prvenstveno su se fokusirali na društvene mreže koje nisu primarno namijenjene za traženje posla - Facebook, Twitter i Instagram.

Svi su na Facebooku

Da je Facebook društvena mreža broj 1. u Hrvata već svi znaju. Tako ne iznenađuje da 90 posto ispitanika ima profil upravo na toj društvenoj mreži. Slijedi LinkedIn s 55 posto i Instagram s 44 posto. Ostale mreže poput Twittera i Snapchata su prisutne, ali u mnogo manjoj mjeri.

Profili na društvenim mrežama najčešće im koriste za ostajanje u kontaktu s prijateljima i poslovnim susradnicima, ali i informiranje. Zanimljivo je kako je dopisivanje tek treći razlog za korištenje društvenih mreža, dok je na posljednjem mjestu zabava.

Ono što ohrabruje je podatak kako većina ispitanika (njih 77 posto) koji imaju profil na društvenim mrežama, imaju i strogo postavljene postavke privatnosti. To znači da su njihove objave i aktivnosti dostupne samo odabranom krugu ljudi. No, istovremeno zabrinjava i kako se 17 posto ispitanih uopće ne zamara s postavkama privatnosti, dok njih šest posto ima potpuno otvorene, javne profile dostupne svima.

Ističe se podatak kako osobe s višom i visokom stručnom spremom uglavnom više vode računa o postavkama privatnosti i najčešće imaju stroge postavke privatnosti. S druge strane, najviše ispitanika sa srednjom stručnom spremom ima slaba postavke privatnosti. Dalo bi se zaključiti kako visokoobrazovane osobe vode više računa o svojoj privatnosti, ali su i bolje educirani o sigurnosnim postavkama na društvenim mrežama.

I poslodavci su na društvenim mrežama

Većina (58 posto) ispitanih nema navedeno ime poslodavca na svom profilu. Najčešće poslodavca navode ispitanici sa srednjom stručnom spremom (45 posto), dok ime poslodavca ima navedeno po 41 posto ispitanika s višom i visokom stručnom spremom.

Bez obzira na postavke privatnosti koje imaju, većina ispitanika ipak pazi što objavljuje na svom profilu. No, isto tako otkrivaju kako njih 16 posto objavljuju fotografije na kojima uživaju u alkoholu, 6 posto ih objavljuje provokativne fotografije i informacije, a 2 posto diskriminatorne komentare. Samo jedan posto ispitanika priznalo je da objavljuje negativne komentare o bivšim poslodavcima, kolegama ili klijentima, a isto toliko priznalo je da čak objavljuju i povjerljive poslovne informacije.

Zabrinjava što čak 38 ispitanika sa srednjom stručnom spremom uopće ne pazi što objavljuju od neprimjerenog sadržaja, dok su ispitanici s višom i visokom spremom puno oprezniji.

Ležeran odnos prema profilima na društvenim mrežama

Sudionici istraživanja svjesni su da poslodavci koriste društvene mreže za provjeru potencijalnih zaposlenika. Tako tri četvrtine ispitanika smatra kako poslodavci pregledavaju profile potencijalnih i postojećih zaposlenika na društvenim mrežama, a petina se time uopće ne zamara.

Iako su svjesni da poslodavci vjerojatno pregledavaju njihove profile na društvenim mrežama, 38 posto ispitanika smatra kako je profil na društvenoj mreži privatna stvar koja poslodavca ne bi trebala zanimati. No, većina ipak misli kako poslodavci imaju pravo zaviriti u digitalni život svojih zaposlenika.

Poslodavci društvene mreže doživljavaju kao javne servise i javni prostor u kojem zaposlenici predstavljaju i tvrtku u kojoj rade. Upravo zbog toga smatraju kako bi zaposlenici trebala dobro promisliti o tome što će objaviti i na koji način. Dio poslodavaca smatra kako, iako su profili na društvenim mrežama privatna stvar pojedinca, diskriminacija, ekstremizam, povjerljive informacije o trenutnom, ali i prošlom poslodavcu nisu poželjan sadržaj za objavu.

Većina ispitanika ne navodi svoje profile na društvenim mrežama u životopisu. Oni koji ih navode, ipak vode više računa o tome što na tim profilima objavljuju i kako im ti profili izgledaju.

Iako su društvene mreže gotovo neizbježne, samo osam posto ispitanika kaže kako u tvrtki u kojoj rade imaju jasno definirana pravila ponašanja na društvenim mrežama. U većini slučajeva, nema nikakvih konkretnih pravila i zaposlenici sami određuju što će i kako objavljivati na svojim profilima.

No, ako bi poslodavac zabranio pristup društvenim mrežama većini zaposlenika to ne bi smetalo već bi se prilagodili novim uvjetima.

I poslodavci imaju neke primjedbe

Većina poslodavaca, ističu u Moj posao, pregledavajući profile kandidata i zaposlenika, naišla je na neprimjeren sadržaj na njihovim profilima. Najčešće su to provokativne fotografije i fotografije uživanja u alkoholu te negativni komentari o bivšim poslodavcima, kolegama i klijentima.

Ukoliko se radilo o profilu zaposlenika kod koje su našli objavljen neprimjeren sadržaj, najviše poslodavaca obavilo je informativan razgovor sa zaposlenikom o tome što se može i ne može objavljivati na društvenim mrežama ili pak nisu ništa poduzeli zato jer se radi o privatnom profilu zaposlenika.

S druge strane, ukoliko se nije radilo o zaposleniku, već o kandidatu za posao, neprikladan sadržaj na društvenim mrežama negativno je utjecao na odluku o njegovom zaposlenju. Jednako tako, prikladni profili na društvenim mrežama mogu pozitivno utjecati na odluku o zaposlenju.

Dio poslodavaca smatra kako, iako su profili na društvenim mrežama privatna stvar pojedinca, diskriminacija, ekstremizam, povjerljive informacije o trenutnom, ali i prošlom poslodavcu nisu poželjan sadržaj za objavu.

Većina ispitanih poslodavaca priznalo je kako provjeravaju kandidate za posao/zaposlenike na društvenim mrežama čija primarna svrha nije traženje posla, ali i dodalo kako bi se u ugovoru o radu ili pravilnikom tvrtke trebalo definirati ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama.

Dakle, tražite li posao, razmislite o tome kakvu sliku o vama potencijalnom poslodavcu šalje vaš profil na društvenim mrežama.