Ljeto nam nije, kako smo se nadali, donijelo predah od korone, no čini se kako se Hrvatska ipak relativno dobro drži. To je pogotovo važno zbog turizma, odnosno državnog proračuna koji uvelike ovisi o turizmu, a koji će ove godine biti u velikom minusu. Dok mi možemo biti relativno zadovoljni, to se sigurno ne može reći za SAD, u kojem je broj zaraženih i umrlih i dalje velik i zabrinjavajući.
Različiti stručnjaci imaju svoje teorije o tome kako smanjiti širenje zaraze, a konstantno se pojavljuju novi modeli u kojima se prikazuje kako bi moglo izgledati daljnje širenje koronavirusa. Pored toliko predviđanja i modela, jasno je da trenutačno nitko ne zna što donosi jesen, a jedino što se čini izvjesnim jest da će se, u slučaju povećanja broja zaraženih, s hladnijim danima postrožiti i mjere, iako klasičnog lockdowna u Hrvatskoj više ne bi trebalo biti.
No i dalje postoje brojni zagovaratelji takva zaključavanja, a među njima su predsjednik Federal Reserve Banka iz Minneapolisa Neel Kashkari i Michael Osterholm, direktor centra za istraživanje infektivnih bolesti sa sveučilišta iste američke savezne države. Dok se mnogi protive novim zatvaranjima, oni smatraju kako je potreban novi lockdown koji bi trebao biti "opsežan i strog". Ako do toga ne dođe, Americi prijete milijuni novih slučajeva zaraze, kao i veliko povećanje smrtnih slučajeva od korone. Također, smatraju kako bi zbog toga ekonomski oporavak bio puno sporiji te bi u takvom scenariju propalo puno više kompanija, uz veliku nezaposlenost tijekom sljedećih godinu-dvije.
Kao jedan od uzroka sadašnje situacije i velikog broja zaraženih vide činjenicu da ranije zaključavanje u SAD-u nije bilo dovoljno snažno, zbog čega sada plaćaju cijenu i zato su u lošijoj situaciji u odnosu na europske zemlje u kojima je situacija puno bolja. Njihov je prijedlog, dakle, novi i snažniji lockdown u trajanju između 4 i 6 tjedana nakon kojeg bi se širenje virusa ipak moglo kontrolirati testiranjima i praćenjem kontakata. U suprotnom, upozorili su da bi ono što se dosad dogodilo SAD-u, a riječ je o 5 milijuna zaraženih osoba i oko 160 tisuća umrlih od korone, moglo biti samo zagrijavanje za veliku katastrofu.
Njihovo je razmišljanje o lockdownu zanimljivo jer se pokazalo kako su upravo zaključavanje i karantena katastrofalno djelovali na svjetsko gospodarstvo te je jasno da države ne mogu dugo funkcionirati u takvom ozračju. Osim gospodarskih posljedica, stručnjaci upozoravaju i na negativne učinke karantene na mentalno zdravlje, kao i na cijeli zdravstveni sustav, zbog čega je potrebno održavati ravnotežu kako bi se širenje korone ograničilo, a da ljudi mogu koliko-toliko normalno živjeti.
Izvor: Market Watch
