Perseverance je uspješno sletio na Mars! NASA-in rover odmah je poslao fotografije

22:00 Odmah po slijetanju, u kontrolu leta u NASA-i stigle su i prve fotografije koje je Perseverance poslao s Marsa.

21:59 Perseverance je uspješno sletio na Mars! Erupcija oduševljenja u NASA-i!

21:56 Perseverance još samo Sky Crane treba spustiti na tlo!

21:54 Perseverance je pustio padobran i usporio ispod brzine zvuka. Sve ide po planu.

21:50 Perseverance usporava i približava se cilju - krateru Jezero. Zasad sve izgleda jako dobro.

21:41 Rover Perseverance se odvojio od letjelice koja ga je dovela u orbitu Marsa. Počelo je slijetanje, napetost u NASA-inoj kontroli leta je velika.

21:18 Tim inženjera za ulazak u atmosferu, spuštanje i slijetanje u kontrolnoj sobi NASA-e, preuzeo je kontrolu nad roverom Perseverence od tima koji je rover u posljendjih 7 mjeseci doveo od Zemlje do Marsa. Službeno je počeo prilaz Marsovoj atmosferi, a rover se trenutno nalazi u orbiti Crvenog planeta.

Nakon sedam mjeseci putovanja NASA-in rover Perseverance sletio je na Mars, i započeo višegodišnju potragu za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom planetu.

Misija "Mars 2020", pokrenuta krajem srpnja s Floride, uključuje najveće vozilo koje je ikad onamo poslano.

Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, sletjelo je u krater Jezero.

Krater Jezero, nazvan tako po jednom selu u Bosni i Hercegovini, bazen je širine 45 kilometara i nalazi se na Marsovoj sjevernoj polutci. Razmatrao se kao sletište i za ranije misije, ali se dosad smatralo da bi na njega bilo preteško sletjeti.

Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu nakon prijeđenih 293 milijuna milja, bilo je daleko od sigurnog.

Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, morala je savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača.

Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i "Sky Crane", dron na raketni pogon koji bi se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.

Čitav proces odvio se u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju sedam minuta terora.

U kontrolnoj sobi misije bilo je manje ljudi nego inače zbog pandemije koronavirusa.Prve fotografije površine Marsa, ali niske rezolucije, brzo su stigle u kontrolu leta u NASA-i. Videosnimka, uključujući ulazak u atmosferu, očekuje se kasnije.

Znanstvenici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je postojao život.

Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.

Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju - što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.

Planirane su dvije misije u budućnosti - preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.

Perseverance će imati društvo na Crvenom Planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u studenom 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta.

Sjedinjene Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošli tjedan u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina.

NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Europske svemirske agencije.

Jezera i rijeke

Znanstvenici vjeruju da je prije 3,5 milijardi godina krater bio dom rijeci koja se ulijevala u jezero i stvarala talog u delti u obliku lepeze.

U to doba Mars je na nekoliko važnih načina bio sličan Zemlji, rekao je Farley. Imao je gustu atmosferu, imao je jezera i rijeke na površini, naseljiva područja, prostore na kojima su mogli napredovati organizmi kakve danas poznajemo na Zemlji.

Mars je jedino poznato područje na kojem su bili takvi uvjeti izvan našeg planeta.

Mars 2020 prva je misija kojoj je glavni cilj dokaz da je ondje nekada postojao život.

Perseverance će u nekoliko godina prikupiti i pohraniti do 30 uzoraka stijena i tla koji će se jednom vratiti na Zemlju i analizirati u laboratorijima.

Najveća brzina mu je 152 metra na sat, što je tromo prema zemaljskim standardima, ali je brži od svih svojih prethodnika. Prvo će prijeći deltu, nekadašnju obalu jezera i na kraju rubove kratera.

Rover bi uzorke mogao vratiti na Zemlju u planiranoj zajedničkoj misiji NASA-e i Europske svemirske agencije 2030-ih.

Znanstvenici koji će analizirati te uzorke sad su u osnovnoj školi, a možda se još nisu ni rodili, rekao je Farley.

Proizvodnja kisika

Kako bi izgledali ti dugoočekivani znakovi života?

Ne bismo trebali očekivati fosilne zube, fosilne kosti ili fosilno lišće, rekao je znanstvenik.

To je lov na organske molekule i druge znakove prijašnjeg mikrobiološkog života, što bi bilo "nevjerojatno" otkriće.

Prvi mjeseci misije neće biti posvećeni glavnom cilju. Planirani su neki paralelni eksperimenti. NASA, na primjer, osobito želi prvi put letjeti na nekom drugom planetu. Helikopter Ingenuity trebao bi se uspinjati u atmosferi koja je danas ima tek jedan posto gustoće Zemljine atmosfere.

Drugi je cilj utrti put budućim ljudskim misijama razvojem sustava koji će stvarati kisik iz ugljikova dioksida, od kojeg se uglavnom sastoji Marsova atmosfera.

Svemirska agencija postavit će instrument Mars Oxygen In-Situ Resource Utilization Experiment (MOXIE), koji će postupkom elektrolize proizvoditi oko 10 grama kisika na sat.

NASA troši oko 2,4 milijarde dolara na misiju Mars 2020. Slijetanje i upravljanje roverom košta oko 300 milijuna dolara.