Hrvatski seizmološki stručnjaci još će mjesecima analizirati sve podatke koje su seizmografi prikupili posljednjih nekoliko dana. Dosad je zabilježeno više od stotinu jačih, ali i isto toliko slabijih podrhtavanja koja građane Zagreba još uvijek drže u stanju pripravnosti.

No da bi se analizirale gomile podataka koje su prikupljene potrebno je i mnogo računske snage pa su se hrvatski seizmološki stručnjaci obratili za pomoć Sveučilišnom računskom centru - Srcu, odnosno zamolili za vrijeme i računsku moć računalnog klastera Isabella.

Rezultat je impresivni video koji prikazuje simulaciju seizmičkih valova koji se šire od hipocentra glavnog potresa koji se dogodio u nedjelju rano ujutro. Kako je pojasnio jedan od seizmologa, doc. dr. sc. Josip Stipčević s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, prvo se vide P-valovi, a potom i S-valovi, koji su uzrokovali najviše štete i imali znatno veće amplitude.

Zamolili smo doc. dr. sc. Stipčevića da nam pojasni što točno video koji je nastao u suradnji s Helenom Latečki i Irene Molinari predstavlja i zašto su takve simulacije važne za seizmologe. 

Pomoću podataka o izvoru nedavnog zagrebačkog potresa (tj. o položaju i dubini izvora te pomaku na rasjednoj plohi) napravili smo simulaciju rasprostiranja potresnih valova za šire područje oko Medvednice. Kako bi što vjernije simulirali rasprostiranje valova te sve pojave vezane za širenje elastičkih valova, potrebno je napraviti što točniji model građe tla i podzemlja, pojašnjava doc. dr. sc. Stipčević.

Ovaj je korak nužan kako bi se što točnije utvrdilo gdje se događaju efekti pojačanja gibanja i povećanje amplitude trešnje. Ta pojačanja gibanja događaju se iz niza razloga, od kojih je najvažniji nagli prijelaz iz slojeva u kojima su brzine rasprostiranja valova potresa male u slojeve u kojima su te brzine znatno veće. Ovakve simulacije pomožu nam odrediti koja su područja ugroženija te dati smjernice pri budućoj gradnji ili ojačanju postojećih građevina, dodaje doc. dr. sc. Stipčević.

Za izradu same simulacije koristili su kapacitete hrvatskog klastera računala Isabella, koje se nalazi u sklopu Sveučilišnog računskog centra, a koje je ovih dana stavljen na raspolaganje hrvatskim znanstvenicima. No zanimalo nas je zašto su koristili baš superračunalo, a ne obična računala?

Sam izračun rasprostiranja valova potresa vrlo je zahtjevan zbog velikog broja parametara i točaka koji ulaze u simulaciju te smo sezato koristili računalnim klasterom Isabella. Na ovaj način možemo vrlo brzo izraditi samu simulaciju te izračunati popratne pojave potresa za veliki broj mogućih scenarija (npr. lokacija i jačine potresa). Iako su rezultati prikazani u videu simulacije tek preliminarni, nadamo se da ćemo uskoro imati znatno preciznije simulacije za sve potresno ugrožena područja u Hrvatskoj, rekao je za Zimo doc. dr. sc. Stipčević.