Internet je dobar alat, no ovisi o tome kako ga koristimo, a posljedice elektroničkog nasilja za djecu mogu biti teže od posljedica nasilja koje se odvija licem u lice, upozoreno je u utorak na online konferenciji o pravu djece na zaštitu i sudjelovanje u digitalnom okruženju.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević istaknula je na konferenciji u povodu Dana sigurnijeg interneta da se vjerojatnost rizika od nasilja preko interneta povećava s obzirom da djeca sve duže vrijeme borave u virtualnom svijetu.
Upozorila je i da broj ovisnika o internetu i računalnim igrama rapidno raste, a pandemija je dovela do povećanja broja sati koja djeca provode online - prema nekim istraživanjima oko šest sati dnevno.
Svako četvrto dijete u Hrvatskoj žrtva cyberbullyinga
Jedan od najistaknutijih rizika je nasilje među djecom putem interneta i mobilnog telefona, odnosno cyberbullying. Svako četvrto dijete u Hrvatskoj je žrtva takvog oblika nasilja, navela je.
Elektroničko nasilje ima dodatnu dimenziju i opasnost, posljedice nasilja mogu biti teže od posljedica nasilja koje se odvija licem u lice, upozorila je pravobraniteljica.
Sve je veći broj prijava povreda prava djece putem interneta i mobitela, pojavljuju se prijave koje se odnose na višestruko nasilje, a uočava se i sve niža dob djece.
Po podacima MUP-a, od 142 prijave zaprimljene tijekom 2019. godine, 91 se odnosi na prijavu žrtve ili žrtvi poznate osobe, a 51 na prijavu različitih neprimjerenih sadržaja na internetu.
Maloljetnici su počinitelji 44 kaznena djela putem računalnih sustava programa ili mreža, a sedam je takvih djela kod kazneno neodgovorne djece.
Djecu treba stalno upozoravati i učiti ih pravilno upotrebljavati tehnologiju te ih stalno osvješćivati o prednostima, ali i opasnostima koje vrebaju, poručila je Pirnat Dragičević.
Za zaštitu djece na internetu potrebno je uključivanje brojnih dionika - obitelji, odgojno obrazovnih institucija, socijalne skrbi, zdravstvene zaštite i pravosudne zaštite.
Pravobraniteljica posebno naglašava važnost razmatranja perspektive djeteta i osiguravanja participacije djece i mladih u donošenju odluka koje se odnose na njihova prava u digitalnom svijetu.
Istraživanje: 30 posto djece srelo se s neprimjerenim sadržajem
Stručnjak iz CARNET-ovog odjela za Nacionalni CERT Svan Hlača navodi kako tri četvrtine djece u Hrvatskoj svakodnevno koriste internet, pristupaju mu putem mobitela, a najčešće ga koriste za druženje i zabavu.
Pokazuje to istraživanje EU Kids Online 2020, u sklopu kojeg je u Hrvatskoj intervjuirano 1017 djece od 9 do 17 godina.
Istraživanje je pokazalo da se 30 posto djece susrelo s neprimjerenim sadržajem. Svako peto dijete u tom istraživanju tvrdi kako roditelji nikad ili gotovo nikad ne razgovaraju s njima o tome što rade na internetu.
Djeca koja su imala neugodno iskustvo na internetu sklonija su ignoriranju roditeljskih savjeta, upozorava Hlača.
Prema istraživanju, svako treće dijete je komuniciralo s nekim koga nije osobno upoznalo, a 14 posto djece srelo se s osobom s kojom su komunicirali online.
Dječaci su skloniji komunikaciji, polovica pripada u skupinu od 15 do 17 godina. Samo 13 posto roditelja bilo je svjesno činjenice da njihova djeca komuniciraju na ovaj način.
Na konferenciji je bilo riječi i o pravu djece na zaštitu i sudjelovanje u digitalnom okruženju, kako poučavati djecu i mlade o sigurnom korištenju interneta, zaštiti osobnih podataka djece u digitalnom okruženju, odgovornoj zabavi na internetu, pozitivnoj i poticajnoj komunikaciji i suradnji u virtualnom okruženju.
