Manje od 10 posto plastike koja se koristi u svijetu se reciklira, podaci su OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj), koji je pozvao na "koordinirana i globalna rješenja" uoči početka Skupštine UN-a o očuvanju okoliša u ponedjeljak u Nairobiju, gdje bi se trebalo razgovarati o zaključenju budućega međunarodnog sporazuma o plastici.

Plastika, ilustracija Znanstvenici upozoravaju na negativan utjecaj plastike: Već počinje utjecati na ključne funkcije planeta Zemlje i njezine sustave

 

 

Novo izvješće OECD-a pokazalo je da je prošle godine upotrijebljeno 460 milijuna tona plastike, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2000. godinu.

Uzevši u obzir gubitke tijekom recikliranja, u konačnici se reciklira samo oko devet posto plastičnog otpada, oko 19 posto se spaljuje, a gotovo 50 posto odlazi na sanitarna odlagališta (deponije). Preostalih 22 posto baca se u kontejnere, spaljuje na otvorenom ili se baca u prirodu, stoji u globalnom izvješću o korištenju plastike (Global Plastics Outlook).

Pandemija COVID-19 utjecala je na globalno smanjenje upotrebe plastike za 2,2 posto u 2020. u odnosu na prethodnu godinu.

No upotreba plastike za jednokratnu upotrebu je porasla te se predviđa da će, s oporavkom gospodarstva, ona ponovno porasti.

Zagađenje okoliša Potrebne su hitne promjene: Ako se onečišćenje nastavi ovim tempom, do 2040. u morima će biti više plastike nego ribe

S obzirom na to da smo suočeni s naglim globalnim zagrijavanjem i onečišćenjem, bit će ključno da zemlje na ovaj izazov reagiraju koordiniranim i globalnim rješenjima, rekao je u izvješću glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

OECD je predložio nekoliko načina da se riješi ovaj problem, među kojima je i razvoj tržišta za recikliranu plastiku, na koje trenutačno otpada samo šest posto od ukupnog tržišta, uglavnom zato što je reciklirana plastika skuplja.

U izvješću se kaže i da nove tehnologije povezane sa smanjenjem otiska plastike na okoliš čine samo 1,2 posto svih inovacija koje se odnose na ​​proizvod.

Pozivajući na "cirkularniji životni ciklus plastike" OECD poručuje da bi i politike trebale utjecati na ograničenje ukupne potrošnje.

OECD je predstavio i grafički prikaz koji ukazuje na to koliki se udio plastičnog otpada reciklira, spaljuje, odlaže ili baca u okoliš.

Na temelju tog prikaza pozvao je na "veća ulaganja u temeljnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom", a posebno na ulaganje oko 28 milijarda dolara godišnje u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Plastika, ilustracija Spojevi koji se nalaze svuda oko nas mogli bi nam skratiti životni vijek: "Podaci su vrlo indikativni"

Prema anketi koju je prošli tjedan u 28 zemalja provela tvrtka Ipsos za Svjetski fond za divlje životinje, u prosjeku je 88 posto ispitanika reklo je da je međunarodni sporazum o borbi protiv onečišćenja plastikom "prilično važan" (23 posto), "vrlo važan" (31 posto) ili "važan" (34 posto).

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju