Europska svemirska agencija (ESA) računa na Hrvatsku, poručio je voditelj ESA-ina ureda u Bruxellesu Michael Praet na kraju dvodnevne radionice "Svemir za Europski zeleni plan i digitalnu ekonomiju" na kojoj se razgovaralo o korištenju svemirske tehnologije u prikupljanju podataka i o klimatskim promjenama.
Dvodnevnu radionicu "Svemir za Europski zeleni plan i digitalnu ekonomiju" ("Space powering the Green Deal and the Digital Economy") suorganizirali su ESA (European Space Agency), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu koji je bio i domaćin radionice, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a održana je pod pokroviteljstvom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije (EU).
Ideja radionice bila je istaknuti i važnost svemirskih tehnologija u razvoju različitih industrijskih grana, a okupila je vodeće europske i hrvatske znanstvenike, stručnjake i poduzetnike koji su, zahvaljujući suradnji s ESA-om, uspjeli pokrenuti i održati uspješne tvrtke.
Svemir može pridonijeti ostvarivanju europskih ciljeva
Praet je istaknuo kako svemir može pridonijeti izazovu da se Europa utvrdi kao "pravi geopolitički igrač" te da ono što generalno želi poručiti vezano uz ovu radionicu je da su njezini sudionici dio te europske svemirske politike.
Pri tomu, objasnio je Praet, znamo da su svemirske tehnologije vezane prvenstveno uz istraživanje, koje se može sažeti u formuli - dati novac da bi se stvorilo znanje i inovacije, za koje pak vrijedi moto- dati znanje da bi se kreiralo novo znanje.
Ali iznad svega, svemir i svemirska tehnologija su kulturni stav, i to ne samo odnos prema prošlim postignućima i dosezima već i prema kreativnosti, a prije svega grade mostova među europskim narodima, smatra Praet. Također, znanost nije samo znanje, ustrajnost i talent te je, kao i kultura, posvezana sa znatiželjom i filozofijom, a svemirska politika povezana je sa znatiželjom i informacijama o nama, o Zemlji na kojoj živimo, telekomunikacijskim satelitima što nam pomaže da bolje razumijemo, među ostalim, i virusne infekcije, poput koronavirusa, s kojima se moramo suočiti.
Zato je, ustvrdio je Praet, svemir važan kako bi se ostvario europski zeleni plan, a s tim u vezi spomenuo je, važnost programa Gailelo i Copernicus koji su Europu učinili vodećom u prikupljanju podataka važnih za mnoga područja, kao što su, održiva poljoprivreda i održivi korištenje prirodnih izvora, te očuvanje bioraznolikosti.
Podsjetio je na na riječi nekih sudionika radionice, da europska svemirska politika ne smije zaboraviti da je njezin pravi cilj prenijeti relevantne informacije krajnjem korisniku - instituciji, području ili osobi.
Ustvrdio je kako mu je čast što radi u agenciji kojoj je ambicija koristiti znanje u rješavanju problema, a ESA je za to, smatra, fantastično oruđe. Zato je, dodao je, ponosan i što je Hrvatska 2018. potpisala prvi sporazum o pridruživanju ESA-i i siguran je da Hrvatska može profitirati od europske svemirske politike.
Računamo na Hrvatsku, i znam da ništa ne može krenuti loše, zaključio je Praet.
Hrvatska se na putu prema punopravnom članstvu u ESA-i treba povezivati s najboljima
Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić rekao je kako u Hrvatskoj običavamo govoriti da imamo velike potencijale ali, istaknuo je, problem je da ih ne ostvarujemo, a smatra kako je povezivanje s najboljima put da se takvo stanje prebrodi.
Istaknuo je kako se posljednjih godina mjerodavni trude u Hrvatskoj internacionalizirati sve što je moguće i koliko je to moguće. Ocijenio je da znanstveni i obrazovani sustav treba postati učinkovitiji, te spomenuo novu zakonsku regulativu koja bi trebala omogućiti konkurentnije visokoobrazovanje i veću povezanost s gospodarstvom, te plaće koje će ovisiti o uspjehu vaših projekata, kao i veću mobilnost.
Antičić se osvrnuo i na prijedlog novog europskog proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. u kojemu je je predloženo puno novca za istraživanje i inovacije, što će se, smatra, dobro odraziti na zemlje poput Hrvatske i može ju promijeniti nabolje .
Složio se s primjedbama iz rasprave da Hrvatskoj nedostaje IT inženjera te da mladi obrazovani ljudi napuštaju Hrvatsku, a s tim u vezi, spomenuo je kako će uskoro u javnu raspravu biti upućena razvojna strategija Hrvatske u kojoj je vidljivo da su posebice naglašeni, primjerice STEM, IT sektor i robotika.
Antičić je siguran u dobru budućnost suradnje ESA-e i Hrvatske, kao i u to da, ako iskoristimo mogućnosti suradnje, Hrvatska može učiniti iskorak i postati mnoga uspješnija zemlja.
(Hina)
