Zemlja se suočava sa značajnim izazovima u pogledu svog zdravlja, a samo tri od devet ključnih mjerenja smatraju se sigurnima, prema najnovijoj znanstvenoj studiji.
Studija, objavljena u časopisu Science Advances, naglašava kritične probleme koji muče naš planet, uključujući klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, degradaciju zemljišta, nedostatak slatke vode, zagađenje hranjivim tvarima i prisutnost štetnih spojeva koje je stvorio čovjek poput mikroplastike i nuklearnog otpada.
"Pacijent je bolestan"
Johan Rockstrom, koautor navedene studije i ravnatelj Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime u Njemačkoj, naglasio je ozbiljnost situacije.
U vrlo smo lošem stanju... Planet gubi otpornost, pacijent je bolestan, slikovito je opisao ozbiljnost stanja Rockstrom.
Istraživanje, koje se temelji na okviru uspostavljenom 2009. godine, definira devet ključnih granica koje određuju sudbinu planeta. Te granice uključuju čimbenike poput razine ugljičnog dioksida u zraku i bioraznolikosti. Međutim, studija otkriva da smo većinu tih granica probili, gurajući Zemlju u nesigurno stanje.
Sve je međusobno povezano
Studija naglašava međusobnu povezanost tih ekoloških pitanja. Negativni utjecaji na jedan čimbenik, poput klime ili bioraznolikosti, imaju tendenciju pogoršati i druge ekološke izazove. Rockstrom je to usporedio s testom stresa za planet.
Jedno potencijalno rješenje istaknuto u studiji je obnova šuma na razine viđene u kasnom 20. stoljeću. To bi moglo poslužiti kao prirodni odvod ugljika, pomažući u ublažavanju klimatskih promjena hvatanjem ugljičnog dioksida iz atmosfere.
Bioraznolikost, često zasjenjena klimatskim promjenama, također igra ključnu ulogu u održavanju ciklusa ugljika i vode na planetu. Rockstrom je naglasio važnost krize biološke raznolikosti.
Najveća glavobolja koju danas imamo je klimatska kriza i kriza biološke raznolikosti, poručio je.
Zabrinutost stručnjaka
Rezultati studije izazvali su zabrinutost među stručnjacima. Jonathan Overpeck, dekan studija okoliša na Sveučilištu Michigan, opisao je studiju kao "duboko zabrinjavajuću" i naglasio potrebu za djelovanjem.
Ipak, postoji i tračak nade, jer studija naglašava poboljšanje ozonskog omotača. To pokazuje da kada svijet poduzme mjere za rješavanje pitanja okoliša, može doći do pozitivnih promjena. Neil Donahue, profesor na Carnegie Mellon specijaliziran za kemiju i okoliš, istaknuo je da postoje rješenja i za rješavanje preostalih problema.
Dok su neki stručnjaci izrazili sumnju u metode i mjerenja studije, drugi, poput Grangera Morgana, profesora ekološkog inženjerstva na Carnegie Mellonu, upozoravaju da se približavamo opasnim granicama i da moramo hitno smanjiti stres koji stavljamo na planet.
Ovaj dokument kaže da je vjerojatnije da smo poput zagorjelog tosta, upozorio je Morgan.
Izvor: AP
