Toplinski valovi, toplinske peke i rekordne temperature izmjerene na Mediteranu najbolji su pokazatelj klimatskih promjena. No, podaci koje je prikupio i objavila Copernicus služba za klimatske promjene (C3S),Europskog centra za srednjeročne vremenske prognoze u ime Europske komisije, dokazuju ono što je svima u Europi bilo jasno - ovo je ljeto najtopije do sad.
Kako ističu, njihovi se nalazi temelje se na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.
Prema tim podacima sezona lipanj-srpanj-kolovoz (JJA) za 2023. bila je najtoplija ikada zabilježena na globalnoj razini s velikom razlikom, s prosječnom temperaturom od 16.77°C, 0.66°C iznad prosjeka.
Prosječna europska temperatura za ljeto bila je 19.63°C, što je s 0.83°C iznad prosjeka bila peta najtoplija temperatura u ljetnoj sezoni
Ljeto 2023. zabilježilo je morske toplinske valove u nekoliko područja diljem Europe, uključujući oko Irske i Ujedinjenog Kraljevstva u lipnju te diljem Sredozemlja u srpnju i kolovozu. Imala je rekordno visoku anomaliju temperature površine mora (SST) u sjevernom Atlantiku i za globalni ocean. Zabilježila je iznadprosječne oborine u većem dijelu zapadne Europe i Turske, s oborenim lokalnim rekordima u količini oborina što je u nekim slučajevima dovelo do poplava, te u zapadnoj i sjeveroistočnoj Sjevernoj Americi, dijelovima Azije, Čileu i Brazilu te sjeverozapadnoj Australiji
Nasuprot tome, Island, alpsko područje, sjeverna Skandinavija, središnja Europa, veliki dijelovi Azije, Kanada, južna Sjeverna Amerika i većina Južne Amerike iskusili su uvjete sušnije od prosjeka. U nekim su regijama ti sušni uvjeti doveli do značajnih požara na otvorenom, upozoravaju iz Službe za klimatske promjene.
Kolovoz 2023. bio je najtopliji kolovoz zabilježen na globalnoj razini i topliji od svih ostalih mjeseci osim srpnja 2023. Globalna srednja površinska temperatura zraka od 16,82. °C za kolovoz 2023. bila je 0.71°C toplija od prosjeka za kolovoz 1991.-2020., a 0,31°C toplija od prethodnog najtoplijeg kolovoza 2016. Procjenjuje se da je mjesec bio oko 1.5°C topliji od predindustrijskog prosjeka za 1850.-1900. Toplinski valovi zabilježeni su u više regija sjeverne hemisfere, uključujući južnu Europu, jug Sjedinjenih Država i Japan. Temperature znatno iznad prosjeka zabilježene su u Australiji, nekoliko zemalja Južne Amerike i oko većeg dijela Antarktika. Temperature morskog zraka bile su znatno iznad prosjeka u nekoliko drugih regija. Globalna temperaturna anomalija za prvih 8 mjeseci 2023. (siječanj – kolovoz) druga je najtoplija zabilježena, samo 0.01°C ispod 2016., trenutno najtoplije zabilježene.
Globalne prosječne temperature površine mora nastavile su rasti u kolovozu, nakon dugog razdoblja neuobičajeno visokih temperatura od travnja 2023. Svakog dana od 31. srpnja do 31. kolovoza 2023. globalne prosječne temperature površine mora premašile su prethodni rekord iz ožujka 2016. U kolovozu u cjelini zabilježene su najviše globalne prosječne mjesečne temperature površine mora u svim mjesecima, 20.98°C, i bile su znatno iznad prosjeka za kolovoz, s anomalijom od 0.55° C. Površinske temperature sjevernog Atlantika oborile su 5. kolovoza prethodni dnevni rekord od 24.81°C, postavljen u rujnu 2022., i gotovo svaki dan od tada su ostale iznad te razine, dosegnuvši novi rekord od 25.19°C 31. kolovoza. Uvjeti morskog toplinskog vala razvili su se u sjevernom Atlantiku zapadno od Iberijskog poluotoka, ali su se smanjili u većem dijelu Sredozemlja. Uvjeti El Niña nastavili su se razvijati nad ekvatorijalnim istočnim Pacifikom.
Opseg antarktičkog morskog leda ostao je na rekordno niskoj razini za to doba godine, s mjesečnom vrijednošću 12% ispod prosjeka, što je daleko najveća negativna anomalija za kolovoz od početka satelitskih promatranja. Koncentracije morskog leda bile su najviše ispodprosječne u sjevernom Rossovom moru te u sektorima Južnog Atlantika i Indijskog oceana, dok su iznadprosječne koncentracije prevladavale u sektoru Bellingshausen–Amundsenovog mora. Opseg arktičkog morskog leda bio je ispod prosjeka nego u srpnju, 10% ispod prosjeka, ali znatno iznad rekordnog minimuma iz kolovoza 2012. Dok je veći dio središnjeg Arktičkog oceana imao ispodprosječne koncentracije morskog leda, niz iznadprosječnih koncentracija zadržao se sjeverno od Karskog i Laptevskog mora.
U kolovozu 2023. u velikom dijelu središnje Europe i Skandinavije vladali su kišniji uvjeti od prosjeka, a često su obilne padaline dovele do poplava. Vlažnije od prosjeka bilo je i u uzdužnom pojasu u istočnoj Europi. Na Pirinejskom poluotoku, južnoj Francuskoj, Islandu i većem dijelu istočne Europe, uključujući južni Balkan, bilo je suše od prosjeka, a požari na otvorenom izbili su u Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Portugalu. Na sjeveroistoku i zapadu Sjeverne Amerike bilo je vlažnije od prosjeka, a uragan Hilary pogodio je Kaliforniju i zapadni Meksiko i izazvao poplave. Također je bilo vlažnije od prosjeka u velikim regijama Azije, a kiša je uzrokovala klizišta u Tadžikistanu i dijelovima Čilea i Brazila.
Globalni temperaturni rekordi nastavljaju padati 2023., s najtoplijim kolovozom koji slijedi nakon najtoplijeg srpnja i lipnja što dovodi do najtoplijeg borealnog ljeta u našoj evidenciji podataka unazad do 1940. godine. 2023. trenutno je rangirana kao druga najtoplija, sa samo 0.01ºC iza 2016. s preostala četiri mjeseca u godini. U međuvremenu, globalni ocean je u kolovozu zabilježio i najtopliju dnevnu površinsku temperaturu i to je najtopliji zabilježeni mjesec. Znanstveni dokazi su porazni – nastavit ćemo vidjeti više klimatskih rekorda i sve intenzivnije i učestalije ekstremne vremenske prilike koje utječu na društvo i ekosustave, sve dok ne prestanemo ispuštati stakleničke plinove, zaključila je nakon prezentacije podataka Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene (C3S).
