Britanski znanstvenik Ian Wilmut, čije je istraživanje bilo ključno za kloniranje ovce Dolly, umro je u 79. godini, objavilo je sveučilište u Edinburghu u ponedjeljak.
Sveučilište na kojem je radio izvijestilo je da je preminuo u nedjelju, nekoliko godina nakon što mu je dijagnosticirana Parkinsonova bolest.
Wilmut se zajedno s Keithom Campbellom sa škotskog instituta za istraživanje životinja našao na naslovnicama svjetskih novina i postao predmet žustrih etičkih rasprava 1996. nakon što su stvorili Dolly, prvog sisavca kloniranog iz stanice odrasle jedinke.
Radio je na razvoju kloniranja i staničnog transfera, tehnika koje bi se mogle koristiti za stvaranje genetski modificiranih ovaca. Ti su napori doveli do Megan i Morang 1995. i Dolly 1996., priopćilo je sveučilište.
Dolly, nazvana po pjevačici country glazbe Dolly Parton, bila je prvi sisavac kloniran iz stanice odrasle jedinke postupkom koji se naziva transfer jezgre somatske stanice (SCNT).
Stvaranje Dolly je izazvalo strah od kloniranja ljudi ili stvaranja genetskih kopija živućih ili mrtvih ljudi, no vodeći znanstvenici su isključili tu mogućnost kao suviše opasnu.
Wilmut, rođen blizu grada Stratford-upon-Avon, školovao se na sveučilištu u Nottinghamu. Isprva je studirao poljoprivredu i potom se prebacio na zoologiju.
Na edinburško sveučilište je došao 2005., proglašen je vitezom 2008., a sa sveučilišta se povukao 2012.
