Nova studija otkrila je da uživanje u prehrani bogatoj masnoćama i šećerom može prouzročiti trajna oštećenja pamćenja kod štakora hranjenih takvom hranom od mladosti. To proizlazi iz poremećaja acetilkolina, ključnog neurotransmitera povezanog s pamćenjem, zbog prehrane bogate jednostavnim šećerima i zasićenim mastima.
Ono što vidimo ne samo u ovom radu, već i u nekim drugim našim nedavnim radovima, jest da ako su ti štakori odrasli na ovoj dijeti bezvrijednom hranom, onda imaju ove poremećaje pamćenja koji ne nestaju, kaže Scott Kanoski, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Južne Kalifornije (USC).
Posljedice nezdrave hrane
Nedavna istraživanja povezala su isto tako prehranu prepunu nezdrave, prerađene hrane s rizikom od Alzheimerove bolesti kasnije u životu. Uzimajući u obzir ulogu acetilkolina u pamćenju i njegovo smanjenje kod Alzheimerove bolesti, znanstvenici su doveli u pitanje dugoročne učinke konzumiranja slatke i masne hrane od mladosti.
Istraživanja sugeriraju da određena brza hrana može poremetiti kontrolu apetita mozga i promijeniti njegovu sposobnost otkrivanja sitosti, što potencijalno dovodi do pretilosti i problema s pamćenjem.
Što je pokazalo istraživanje?
Autori spomenute nove studije, koja je objavljena u časopisu Brain, Behavior, and Immunity, hranili su jednu skupinu štakora hranom bogatom mastima i šećerom od 26 do 56 dana, što je odražavalo ljudsku adolescenciju. Druga grupa konzumirala je zdravu hranu. Testovi pamćenja otkrili su da su se štakori na dijeti bezvrijednom hranom borili identificirati nove predmete ili promjene na poznatim predmetima, ustrajući čak i nakon prelaska na zdravu hranu.
Snižene razine proteina koji prenosi acetilkolin u hipokampusu primijećene su u skupini koja je konzumirala nezdravu hranu, što je ometalo konsolidaciju pamćenja. Snimanje je pokazalo oslabljenu signalizaciju acetilkolina kod tih štakora, s povratkom postignutim lijekovima koji potiču oslobađanje acetilkolina.
Signaliziranje acetilkolinom je mehanizam koji im pomaže kodirati i zapamtiti te događaje, analogno 'epizodnom pamćenju' kod ljudi, pojašnjava Anna Hayes, glavna autorica studije.
Razdvajanje učinaka konzumiranja masne i slatke hrane u adolescenciji na funkciju mozga odraslih ostaje izazovno. Unatoč tome, ova znanstvena otkrića otvaraju važna pitanja o prehrambenim navikama i zdravlju mozga.
Izvor: Science Alert
