Prvi put prije 50 godina ljudska je noga prekoračila svemirski bezdan i kročila na drugo svemirsko tijelo, a oči su nam već uprte dalje, prema Marsu. No zbog udaljenosti Crvenog planeta i duljine putovanja, taj pothvat, unatoč naporima neće biti tako jednostavan. Kad bismo tisuću stvarnih kilometara pretvorili u milimetar, Zemlja bila promjera pikule od 1,3 centimetra. Sunce bi bilo „div“ promjera 1,4 metra i udaljen od Zemlje čitavih 150 metara.
Mjesec bi u tom slučaju imao promjer od 3,5 milimetra i kružio oko Zemlje na udaljenosti od samo 38 centimetara. U tim omjerima Mars kruži oko Sunca na udaljenosti od približno 220 metara. Dakle, kada su Zemlja i Mars u svojim putanjama najbliže, udaljenost između njih bi bila 60 do 70 metara. Usporedi li se onih 38 cm do Mjeseca i 70 m do Marsa, vidi se kolika je ustvari razlika u udaljenosti. No zbog istovremenog kretanja ova dva planeta taj put bi bio znatno duži i mjerio bi se, u tom mjerilu, u stotinama metara.
Merkur je od sunca udaljen 60 metara, Venera 110 metara, a Neptun promjera pet centimetara, od Sunca je udaljen nevjerojatnih 4,5 km. Uzevši u obzir te veličine i udaljenosti, jasno je zašto se kaže da je svemir rijedak i prazan. Iako su u njemu stotine milijardi galaksija sa stotinama milijardi zvijezda. Naš Sunčev sustav je samo mali, gotovo nevidljivi dio Mliječnog puta.
Najbliža zvijezda našem Suncu, Proxima Centauri, u stvarnosti je od nas udaljena 4,2 svjetlosne godine. U našem mjerilu bila bi velika 20 cm, a udaljena od naše male „špekule“ gotovo 40.000 km. Za vedrih večeri na južnom nebu vidi se zviježđe Orion, narodski Kosci.
Zvijezda na „vrhu“ te skupine je Betelguese. Ona bi u našem mjerilu bila div promjera nestvarnih 1,3 km, udaljena preko 6 miliona km (u stvarnosti 642 svjetlosne godine).
Najveća dosad otkrivena zvijezda naziva Uy Scuti bila bi gromada promjera 2,4 km, udaljena 50 miliona kilometara od naše male pikule. A kad bi se ona kojim slučajem približila crnoj rupi u galaksiji NGC 1277, rupa ne bi štucnula. U mjerilu u kojem je Zemlja 1,3 centimetra, ta crna rupa bila bi promjera 60 kilometara. Dublje u svemiru, omjeri su postaju zastrašujući.
Golema crna rupa TON 618 od nas je u stvarnom svemiru udaljena 10,4 milijarde svjetlosnih godina, a u našem mjerilu bila bi široka čitavih 400 km.
I za kraj „poslastica“. Stvarni promjer naše galaksije Mliječni put iznosi oko 100 tisuća svjetlosnih godina. Naše mjerilo umanjit ćemo još 1000 puta. Dakle naše Sunce je sada promjera 1,4 milimetara. I u tom mjerilu naša galaksija bi imala promjer gotovo milijun kilometara, ili 2,5 stvarne udaljenosti od Zemlje do Mjeseca. Zemlja bi u tom slučaju bila prostim okom nevidljiva. U samo 1 dužni milimetar, što je otprilike ušica igle, moglo bi se „poslagati“ 80 Zemalja. A naša galaksija je samo jedna od približno 100 milijardi galaksija u poznatom svemiru.
