Možete li uopće zamisliti dan bez korištenja interneta? S obzirom na to da je većina informacija koje konzumiramo svakog dana smještena u internetskim bespućima, gotovo je nemoguće zamisliti kako bi svijet izgledao da interneta - nema. 

Grupa hrvatskih znanstvenika prije više od 30 godina prepoznala je potencijal interneta i radila zajedno kako bi se i Hrvatska spojila na "mrežu svih mreža". 

To im je uspjelo pred točno 30 godina, kad je 17. studenog 1992. godine u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno-komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu. Time je i službeno započelo doba interneta u Hrvatskoj.

Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza prema Sveučilištu u Beču, za današnje pojmove sitnih 9,6 kbps (9600 bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže – Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET.

Slika nije dostupna Otac interneta ima čvrst stav o "Web3": To uopće nije internet, ignorirajte ga

Projekt je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Sveučilišta u Zagrebu. Na jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu koji je vodio doc. dr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srca), Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako podsjećaju iz Srca, cilj Odbora bio je organiziranje mreže koja će omogućiti komunikaciju svakom znanstvenom radniku ili studentu sa svim znanstvenim radnicima u Republici Hrvatskoj i cijelom svijetu.
Ideja o stvaranju zajedničke nacionalne računalno-komunikacijske infrastrukture i uvođenja interneta u Republici Hrvatskoj počela se realizirati 1991. godine u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu, kojem je odbor povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, a mreža je dobila i svoje ime: CARNET – Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).

U prvim godinama, uz izgradnju računalno-komunikacijske mreže koja je povezala gotovo sve akademske ustanove u Republici Hrvatskoj, ostvarena su i dva važna iskoraka: uz već navedenu uspostavu prve internetske veze Hrvatske prema svijetu 17. studenoga 1992. godine, nekoliko mjeseci kasnije, 27. ožujka 1993. godine započela je registracija i rad nacionalne vršne internetske domene .hr.

Zrakoplov, ilustracija Surfanje u zrakoplovima uskoro će biti brzo i stabilno kao da koristite kućni internet

Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu pristup internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.

Ideja o izgradnji nacionalne akademske mreže na novom internetskom protokolu te njezino povezivanje s drugim sličnim mrežama u mrežu svih mreža (internet) došla je iz akademskih krugova, a punu političku podršku dobila je s najviših mjesta u tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije. Cilj je bio povezati svakog znanstvenika u Hrvatskoj s njegovim kolegama u svijetu, a u ostvarenje tog cilja bili su uključeni ljudski i telekomunikacijski resursi Srca. Od inicijalnog sastanka koordinacijskog tijela za uspostavu nacionalne akademske mreže (3. listopada 1991. godine) do uspostave akademske mreže i spajanja na internet vezom od Srca do Sveučilišta u Beču (17. studenoga 1992. godine), prošlo je nešto više od godinu dana, a proces stavljanja Hrvatske na internetsku kartu završio je nekoliko mjeseci nakon toga uvrštavanjem vršne nacionalne domene 'hr'. Iz današnje perspektive to izgleda nestvarno brzo. Internet je, naravno, otad doživio mnoge promjene, proširio se iz akademskog okruženja na sva područja društva i gospodarstva, no početna ideja o povezivanju ljudi te razmjeni znanja i ideja bez granica i dalje je u njegovoj osnovi. Budućnost interneta izazovno je predvidjeti, ali siguran sam da će ta osnovna ideja zbog koje je nastao i dalje živjeti, danas više nego ikad, a sve kako bismo odgovorili na globalne društvene izazove te unaprjeđivali naše živote, što nam uspijeva već 30 godina, istaknuo je Ivan Marić, ravnatelj Srca.

Boris Drilo Do kraja 2023. godine 150 tisuća novih korisnika imat će pristup brzom i ultra-brzom širokopojasnom internetu

Započeli smo rad kao prvi i jedini pružatelj internetskih usluga u Hrvatskoj, dok danas CARNET mreža povezuje više od 4130 lokacija znanstvenih, obrazovnih te drugih javnih i državnih ustanova širom Hrvatske, a naši korisnici na raspolaganju imaju više od 70 usluga. Internet je prisutan u gotovo svim sferama naših života. S jedne strane, dostupno nam je više informacija nego ikada, a s druge se trebamo zapitati koliko algoritmi oblikuju naš identitet i utječu na stvaranje našeg doživljaja stvarnosti te kako iskoristiti sve što nam internet i digitalne tehnologije donose. Cilj svih naših aktivnosti je digitalna preobrazba obrazovnoga sustava po mjeri čovjeka – obuhvatili smo upise, praćenje polaznika tijekom cijelog procesa obrazovanja, digitalizaciju nastavnih i poslovnih procesa osnovnih i srednjih škola, visokog obrazovanja te razvoj računalnih mreža. Poseban naglasak u nadolazećem razdoblju stavit ćemo na podizanje razine digitalnih vještina, posebice napredne digitalne pismenosti kako bi naši korisnici bolje razumjeli i na siguran način koristili digitalne tehnologije. Jako nam je važno naglasiti da u svim našim naporima interes naših korisnika stavljamo na prvo mjesto. Digitalizacija je tu da služi ljudima, a ne obrnuto, naglasio je Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a.

Digitalna transformacija danas tehnologijom najbrže mijenja živote u odnosu na promjene koje su bile u proteklih trideset godina od uspostave interneta u Republici Hrvatskoj i od nas traži znanje upravljanja tehnologijom, ponašanjem u virtualnom svijetu, edukacije i digitalne vještine, ustvari nov način razmišljanja. Nakon što je internet prihvaćen u znanstvenim krugovima i akademskoj zajednici, počela je njegova primjena i u širem smislu, u području građanstva. Jedan od relevantnih podataka koliko se proširila upotreba interneta u našoj domovini je podatak kako danas na portalu e-Građani imamo više od 1,7 milijuna jedinstvenih korisnika, dok ukupni broj prijava na portal e-Građani od pokretanja sustava prelazi brojku od 115 milijuna. Dostupne usluge preko interneta, poput elektroničke pošte i mrežnog sadržaja, kao i društvene mreže, svakodnevica su u našem današnjem digitalnom društvu. Sadržaji i uređaji koji nas okružuju svakim danom sve su više i više povezani s internetom. Danas je internet okosnica razvoja digitalnog društva. Digitalna transformacija događa se sada i ovdje, ona je proces koji obuhvaća sve segmente društva, a tehnologije koje su ranije bile budućnost poput AI, Blockchaina, IoT-a, Big Date i 5G-a sada su digitalna sadašnjost. Za Hrvatsku to su prilike koje moramo iskoristiti i ne sumnjam da ćemo sinergijom to i učiniti, izjavio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić.
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju