Uoči godišnjeg sastanaka svjetskih čelnika i ekonomskih stručnjaka u Davosu Svjetski gospodarski forum (WEF) objavio je redovito izvješće o "izazovima" koji očekuju svijet u 2018. godini.

Prema njihovoj analizi, zbog sve veće kibernetičke ovisnosti vlada i kompanija dovodi do sve većeg rizika od hakerskih napada. Upravo se hakerski napadi pojedinaca ili organiziranih skupina pod patronatom neke države smatraju najvećom prijetnjom svjetskom miru i stabilnosti.

I dok je za većinu ispitanih analitičara i političara gospodarska kriza stvar prošlosti, njih 90 posto smatra da će politički ili trgovinski sukobi među vodećim zemljama u svijetu pogoršati opće stanje, a njih 80 posto boji se izbijanja novog rata.

Upravo je kibernetička sigurnost na pameti većine čelnih ljudi najvećih tvrtki, pogotovo u svjetlu sve češćih hakerskih napada iza kojih stoje druge države, ali i sve više napetosti na geopolitičkom planu. Tvrtke svojim ulaganjem u umjetnu inteligenciju zapravo postaju ranjivije na hakerske napade, smatra jedan od sudionika studije John Drzik, predsjednik globalnog rizika i digitalnog odjela u Marshu.

Među 10 najvećih rizika i potencijalnih scenarija koje vodeći ljudi vide kao budući problem, našlo se njih nekoliko povezanih upravo s razvojem tehnologije.

Tako je kao jedan od potencijalnih problema navedeno brzo širenje umjetne inteligencije koja bi svojim djelovanjem mogla zagušiti internet te tako otežati komunikaciju i poslovanje diljem svijeta.

Kao potencijalni problem identificirane su i bespilotne letjelice kojima će upravljati umjetna inteligencija, a koje bi mogle poslužiti za cijeli niz više ili manje ilegalnih radnji - od ilegalnog lova i ribarenja, krijumčarenja, pa sve do špijuniranja.

Rat bez pravila i granica također je nešto što zabrinjava svjetske čelnike. Konflikti među državama koji će se odigrati u virtualnom svijetu i u kojem će glavnu riječ voditi kibernetički ratnici i hakeri, neće imati klasična ratna pravila, ali ni klasične posljedice.

Takvi sukobi ujedno bi mogli dovesti i do hakerskih napada među državama, protekcionizma i uvođenja strožih pravila koji bi u konačnici doveli do balkanizacije interneta.

Iako ovi scenariji podsjećaju na filmove znanstvene fantastike i katastrofe, činjenica da čelnim ljudima diljem svijeta više nije u fokusu gospodarska kriza ili prirodne nepogode najbolje govori koliko će tehnologija utjecati na naše živote u budućnosti. Zapravo, već utječe na naše živote, a sad bi ih možda mogla i ugroziti.

Izvor: WEF