Nova studija koju je proveo ICCT (International Council on Clean Transportation), neprofitna istraživačka organizacija, napokon je razbila mit vezan za to da električna vozila ipak nisu puno "zelenija" od klasičnih vozila s unutarnjim sagorijevanjem.
Tijekom životnog ciklusa jednog električnog vozila električnog vozila, od iskapanja materijala potrebnih za njegovu izgradnju do umirovljenja tog vozila, ono će otpustiti manje štetnih plinova od klasičnog vozila s unutarnjim sagorijevanjem, otkrila je navedena studija. I to vrijedi na globalnoj razini, bez obzira na to je li vozilo dio europske mreže koja počiva na većem udjelu obnovljivih izvora energije ili je pak dio indijske energetske mreže, koja se uvelike oslanja na energiju dobivenu iz ugljena.
Postoje oni koji tvrde da su električna vozila čista samo onoliko koliko je čista i energetska mreža koja im puni baterije, a činjenica je da fosilna goriva još uvijek dominiraju u energetskom sektoru u većini dijelova svijeta.
Postoji mnogo lobija koji dolaze iz automobilske industrije koji kažu da električna vozila nisu toliko bolja, ako se u obzir uzme proizvodnja električne energije i proizvodnja baterija. Htjeli smo to proučiti i vidjeti jesu li ti argumenti točni, kaže Georg Bieker, znanstvenik iz ICCT-a.
Studija je analizirala emisije iz električnih vozila srednje veličine registriranih u 2021. godini u Indiji, Kini, SAD-u ili Europi. Te zemlje i regije čine 70 posto prodaje svih automobila globalno te su kao takve reprezentativne i za druga, manja tržišta diljem svijeta, smatraju u ICCT-u.
Stakleničke emisije električnog vozila tijekom njegova životnog vijeka u Europi su između 66 i 69 posto manje u usporedbi s vozilom na naftne derivate, pokazala je analiza.
U SAD-u je riječ o 60 do 68 posto manje emisija tijekom životnog vijeka električnog vozila.
Kad je riječ o Kini i Indiji, tu je smanjenje znatno manje, ali je i dalje manje štetno od vozila s unutarnjim sagorijevanjem. U Kini je riječ o 37 do 45 posto manje emisija stakleničkih plinova tijekom životnog vijeka jednog električnog vozila, dok je u Indiji riječ o između 19 i 34 posto manje emisija.
Važno je napomenuti da studija pretpostavlja da je električno vozilo registrirano u 2021. godini te da će mu životni vijek na cesti biti 18 godina. Autori studije došli su do razine potencijalnih smanjenja emisija stakleničkih plinova tako što su proučili o kakvom je energetskom miksu riječ prema postojećim zakonima u navedenim zemljama i regijama, a u obzir su uzeli i projekcije Međunarodne agencije za energiju o tome kako će izgledati mješavina proizvodnje električne energije s obzirom na razvoj klimatskih politika.
Ipak, vrlo je teško predvidjeti koliko će se doista svjetske energetske infrastrukture promijeniti. Primjerice, američki predsjednik Joe Biden zadao je cilj da SAD do 2035. godine proizvode 100 posto energije iz obnovljivih izvora, no iako je cilj tu, to treba poduprijeti i zakonima koji još uvijek nisu doneseni.
Studija, međutim, ne uzima u obzir i druge neklimatske učinke koji su međutim vezani za zagađenje okoliša, poput rudarenja ili stvaranja otpada tijekom proizvodnje električnih vozila. Naravno, studija ne uzima u obzir i problem odlaganja istrošenih baterija.
Proizvodnja električnih vozila zapravo je ugljično intenzivnija nego što je izgradnja klasičnog vozila. Recikliranje istrošenih baterija moglo bi s vremenom smanjiti taj ugljični intenzitet.
Bilo kako bilo, zasad vozači električnih vozila imaju oko godinu dana u kojoj ubiru klimatske prednosti zbog toga što u tom periodu smanjena emisija štetnih plinova ta vozila čini boljom opcijom od tradicionalnog vozila.
Bieker se nada da će analiza ICCT-a pomoći svjetskim vlastima u donošenju informiranijih odluka vezanih za budućnost transporta.
Da bi se emisije stakleničkih plinova približile nuli do sredine ovog stoljeća, što je cilj klimatskih stručnjaka, električna vozila moraju odigrati svoju vrlo važnu ulogu. Hibridna vozila nisu dovoljno zelena da bi se postigao taj cilj.
Studija na kraju preporučuje zabranu prometa svim vozilima s unutarnjim sagorijevanjem do 2030. godine.
Moramo globalno izbaciti automobile s unutarnjim sagorijevanjem, poručuje Bieker.
Izvor: The Verge
