Nestašica čipova i poluvodiča natjerala je zemlje diljem svijeta da razmisle o alternativnim dobavnim pravcima i ulaganju u stvaranje vlastite proizvodnje. No, da bi se to ostvarilo, potrebno je i vremena, ali i značajno ulaganje koje se mjeri u milijardama eura i dolara. 

I Europska unija prepoznala je problem nedostatka čipova o kojima nije ovisna samo tehnološka industrija, već i brojne druge industrije koje čine okosnicu europskog gospodarstva. Upravo zato, u Europskoj se uniji priprema Akt o čipovima, zakonski okvir koji bi trebao omogućiti tvrtkama diljem Europe da se uključe u stvaranje "europskih čipova na europskom tlu". 

Što to točno znači, predstavio je europarlamentarac Karlo Ressler na konferenciji za novinare u Zagrebu. Istaknuo je kako su pandemija i poremećaji u dobavnom lancu, jasno pokazali koliko je zapravo Europa ovisna o Aziji. Naime, više od 70 posto proizvodnih pogona čipova nalazi se u Aziji. 

Opisujući što to znači za Europu, Ressler je istaknuo kako, ako se nešto ne poduzme, Europa će tehnološki početi zaostajati za ostatkom svijeta i više no što to čini sad. 

Europski parlament Počinju parlamentarni pregovori o 43 milijarde eura teškom europskom Aktu o čipovima

Kako bi to pokušala spriječiti, Europska je komisija u veljači predložila tzv. Akt o čipovima koji obuhvaća skup mjera kojima bi se uspostavila sigurna opskrba europskog tržišta čipovima, osigurala otpornost od poteškoća u dobavnom lancu te omogućilo manjim tvrtkama da inoviraju i razviju vlastite čipove kojima bi njihovi proizvodi bili još konkurentniji na tržištu. 

Cilj je ovim Aktom pokušati da Europa i Hrvatska budu konkurentne i da vodimo tu utrku ravnopravno. Moramo poticati inovacije zakonodavnim okvirima, rekao je Ressler te dodao kako je cilj ne samo udvostručiti, već učetverostručiti europsku proizvodnju čipova do 2030. godine. 

No, dodao je, to neće biti ni jednostavno ni jeftino. Navodeći glavne elemente Akta o čipovima, među kojima su otvaranje novih proizvodnih linija, nova istraživanja, razvoj i inovacije, ali i stvaranje ekosustava proizvodnje i razvoja čipova, naglasio je kako je EU za to predvidjela 43 milijarde eura europskog novca, kojem bi se trebale pridružiti i privatne investicije. 

Na novinarsko pitanje, nije li to relativno mali iznos, s obzirom na to da se cilj na stvaranje proizvodnje koja bi trebala zadovoljiti (u najmanju ruku) europske potrebe, Ressler je rekao kako je svjestan da to nije puno novca, ali da upravo za to računaju na partnerstvo s privatnim sektorom. 

Smatram da treba povećati financiranja mobilizacijom sredstava privatnika. No ne postoji još zaokruženi zakonodavni okvir za raspodjelu sredstava, istaknuo je Ressler te dodao kako i Hrvatske tvrtke mogu iskoristiti ovu inicijativu za proizvodnju čipova u Europi. Neke su, dodaje već napravile prve korake. Tako je osječka tvrtka Orqa, koja proizvodi naočale za upravljanje dronovima iz prvog lica, udružila snage sa osječkim FERIT-om i zagrebačkim FER-om kako bi zajednički radili na razvoju čipova. 

Ressler je dodao kako “bez čipova nema digitalne tranzicije Europe”.

Moramo kroz europska sredstva europsko gospodarstvo učiniti konkurentnijim. Bez čipova nema digitalne tranzicije, oni su diljem svijeta postali oružje geopolitičke igre. Ne smijemo biti naivni i moramo učiniti da se što više toga proizvodi u Europi, naglasio je Ressler. .

Na kraju je dodao kako, ako se Europa ne trgne i ne poduzme nešto, riskira tehnološko zaostajanje i pretvaranje u povijesni muzej, koji će se hvaliti svojom dugom povijesti, ali koji neće moći držati korak u budućnosti. 

Akt o čipovima trenutno je još uvijek na usuglašavanju u EU, a prema Resslerovim riječima, na dnevnom redu Europskog parlament mogao bi se naći sljedeće godine. Cilj je do kraja sljedeće godine usvojiti Akt i potom krenuti u njegovu realizaciju do 2030. godine. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju