Async Labs je brzorastuća digitalna agencija koja je prisutna na tržištu već više od tri godine, a primarno se bavi razvojem mobilnih i web aplikacija te digitalnim marketingom. Fokusirana je na rad s klijentima koji su mala i srednja poduzeća i to većinom na domaćem, a nešto manje na stranom tržištu. 

Da im je takav fokus bio pun pogodak govori i činjenica da je su dokazali svoju kvalitetu kad su se našli u biranom društvu najboljih hrvatskih developerskih tvrtki, ali i najboljih developerskih tvrtki na svijetu po izboru Clutcha. 

Koja je njihova tajna uspjeha i kako su se uspjeli probiti na zahtjevnom svjetskom, ali i sve zahtjevnijem hrvatskom tržištu otkriva u razgovoru za Zimo, CEO Async Labs Alen Huskanović. 

Krajem prošle godine povećali smo i marketinški tim pa klijentima nudimo cjelokupnu (full-service) uslugu, od razvoja ideje i softvera do podrške kroz digitalni marketing na proboju do tržišta. Naša je mantra We put all our efforts into your product. So we can grow together. I to je nešto na što stavljamo naglasak cijelo vrijeme u radu, odrađujemo stvari kvalitetno i na taj način osiguravamo rast klijenta i nas kao agencije, otkriva na samom početku Huskanović.  

Bavite se razvojem mobilnih aplikacija, internetskih stranica i web aplikacija. Što biste rekli koji su najveći izazovi danas u tom poslu? I, naravno, kako vi pristupate rješavanju tih izazova?

Pa rekao bih da je najveći izazov generalni nedostatak kvalitetnog kadra jer, od kada smo otvorili firmu pa sve do sada, uvijek je potražnja bila veća od ponude na tržištu rada. Također bih izdvojio krivu percepciju oko kompleksnosti određenih projekata. Da bi se kvalitetno razvilo neko web rješenje ili mobilna aplikacija, potreban je veliki broj sati sa specifičnim znanjem i tehničkim iskustvom stručnjaka, a većina ljudi to olako shvaća pa nisu toliko svjesni opsega posla i budžeta potrebnih za razvoj jednog kvalitetnog digitalnog proizvoda.

Također radite i na razvoju blockchain rješenja. Za većinu čitatelja blockchain je povezan s kriptovalutama. No, to u vašem primjeru baš i nije slučaj. Možete li nam malo pobliže pojasniti što točno radite s blockchainom?

Do sada smo radili nekoliko projekata koji koriste blockchain tehnologiju kako bi riješili određenu problematiku u svojim (ili tuđim) poslovnim procesima. Iako ti konkretni projekti jesu imali veze sa kriptovalutama poput, primjerice Burze za trgovanje kriptovaluta, koju smo razvijali, postoji puno aplikacija blockchain tehnologije osim samog financijskog “settlementa”. To je također nešto što nam je interesantno i gdje smo klijentima rješavali probleme sa strane konzaltinga. Imamo i neke interne projekte na kojima radimo, a vezani su uz poslovnu inteligenciju, gdje koristimo blockchain tehnologiju za validaciju podataka i istinitost istih.

Kad smo već na temi blockchaina, jedno vrijeme se on isticao kao "rješenje za gotovo sve probleme". No, ispalo je da to baš i nije točno. Što je točno potrebno napraviti kako bi blockchain ušao u širu upotrebu? Imamo li takvih rješenja u Hrvatskoj, a da ih nismo ni svjesni?

Potrebno je staviti u kontekst da je blockchain tehnologija došla na velika vrata sa valom ICO (Initial Coin Offerings), gdje su se tokenizirale različite ideje, a blockchain tehnologija je bila magično rješenje nad kojim su počivale sve ideje. To, naravno, nije bilo točno i tu je taj balon puknuo krajem 2017. No, blockchain tehnologija je ostala i ljudi su se počeli propitkivati što zapravo može, a što ne može blockchain kao koncept. I tu su se rodile razne ideje i solucije koje koriste mehanizme poput pametnog ugovora kako bi optimizirali poslovanja unutar zdrastvene industrije, lanca opskrbe, osiguranja, DEFI (decentraliziranih financija) itd… U Hrvatskoj, naravno, ima projekta koji su jako zanimljivi (npr. Digital Assets PowerPlay), no mi smo još malo tržište tako da je za više primjera potrebno pogledati van granica Hrvatske.

U IT industriji vlada često se ističe kako vlada kronična nestašica stručnih i vještih radnika. Kako se vaša tvrtka snalazi na tržištu rada? Imate li problema s pronalaženjem odgovarajuće radne snage? Surađujete li s kakvim fakultetima? Organizirate li dodatne edukacije za svoje zaposlenike ili studentske prakse?

To je činjenica, u našoj industriji je uvijek potražnja na tržištu rada veća od ponude te svim firmama nedostaje radnika. Iako nije lagano, mi se tu jako dobro snalazimo jer djelatnicima nudimo izazovne stvari s tehničke strane pa se samim time puno brže razvijaju, što im na kraju dana radno mjesto čini zanimljivim.

Imamo jako dobre suradnje s Fakultetom organizacije i informatike u Varaždinu, kojeg smo i sami pohađali, te trenutno gotovo pola firme ima diplomu s tog fakulteta. Također bih izdvojio RIT Croatia, odnosno Rochester Institute of Technology, s kojeg nam već drugu godinu zaredom dolaze novi djelatnici, a s njima imamo izvrsnu suradnju.

Kada se za to ukaže prilika, zaposlenike uvijek šaljemo na konferencije ili na neku zanimljivu edukaciju, a veliki dio njih i samoinicijativno predlaže online edukacije koje su im interesantne. Također, svake godine uzmemo nekoliko studenata na praksu ili u developmentu ili u marketingu pa nam na taj način u vrlo ranoj fazi u firmu ulaze studenti koje “izbrusimo” i stvaramo od njih zaposlenike koji su dobar fit za Async Labs, ali i druge firme u IT sektoru.

Kakvo je vaše viđenje hrvatske IT industrije? U posljednjih nekoliko godina često se spominje stabilan rast, izvoz softvera i softverskih rješenja. Što je po vama dobro u IT industriji u Hrvatskoj, a što bi trebalo mijenjati i kako?

Definitivno vjerujem da će i dalje postojati pozitivan trend rasta. IT industrija raste posljednja dva desetljeća i ne vidim da će se to u neko skorije vrijeme usporiti. Primjer tome je nedostatak stručnog kadra te situacija s COVID-19, gdje su IT firme jedne od rijetkih koje su najbezbolnije prošle tijekom tog perioda. Recimo, kod nas se utjecaj pandemije nije ni osjetio, štoviše, imali smo posla više nego ikada tijekom prve polovice 2020.

U Hrvatskoj IT firme rade kvalitetan posao i bilo bi šteta da se takve firme ne fokusiraju na zapadnija tržišta. Jednostavno svaka firma koja želi postati velika treba imati primarni fokus na stranom tržištu, izvoz usluga kao što su razvoj softvera ili marketing nikada nije bio lakši i čak bez fizičkih prepreka se bez problema može raditi za klijente iz Velike Britanije, Njemačke, itd…