S ChatGPT-jem započela je AI revolucija, odnosno točnije - revolucija generativne umjetne inteligencije koja, na temelju korisničkih upita, stvara, tj. generira sadržaj. To može biti tekstualni sadržaj, ali i slika, video i slično. Dok mnogi više ne mogu zamisliti poslovni pa čak niti privatni život bez korištenja različitih alata generativne umjetne inteligencije, tehnološki stručnjaci već govore o novoj kategoriji AI-a koja stiže i koja bi mogla obilježiti nadolazeće godine.
Riječ je o - AI agentima.
O agentima baziranim na umjetnoj inteligenciji govori se već neko vrijeme te smo na Zimu više puta pisali o njima, a ono što je posebno zanimljivo jest što u biti nitko ne zna konkretnu definiciju AI agenata. To potvrđuju i osobe koje su dugo godina u ovoj industriji, poput partnera u investicijskoj kompaniji Andreessen Horowitz (a16z) koja ulaže u AI tvrtke poput OpenAI-a i Anyspherea.
Guido Appenzeller iz a16z tako kaže da sve više startupova, kako bi ostali u trendu, opisuju svoje proizvode kao agente, iako su njihova viđenja i definicije tih AI agenata različite. On kaže kako je jedna od najjednostavnijih stvari koje je čuo da se naziva agentom u osnovi samo “pametan upit” baziran na nekoj bazi podataka. Npr. kada agent uzima pitanje od čovjeka te dohvaća već pripremljeni odgovor, što se često koristi za korisničku podršku.
No u posljednje vrijeme sve više kompanija koje su predstavile ili tek rade na takvim agentima imaju drukčiju definiciju. Oni na takve agente gledaju kao na alate koji će zamijeniti ljude. No da bi AI mogla zamijeniti ljude, potrebno je ispuniti više uvjeta. Prvenstveno, umjetna inteligencija mora imati dugotrajnu memoriju te ne smije halucinirati, odnosno izmišljati.
Hoće li zamijeniti ljude?
U jednom podcastu Appenzeller je, zajedno s kolegama Mattom Bornsteinom i Yoko Li, objasnio kako u njegovoj kompaniji gledaju na AI agente - to su višestupanjski veliki jezični modeli s logičkim zaključivanjem i dinamičkim stablom odlučivanja. Dakle, to nije samo običan bot koji izvršava naredbe koje su mu zadane, već on mora sam donositi odluke oko zadataka te autonomno poduzimati akcije. Npr. može sam pisati kod i odlučiti gdje ga postaviti, uzeti popis klijenata iz baze podataka te sam odlučiti koga s tog popisa treba kontaktirati. Također, AI agent treba sam napisati mail i poslati ga tim klijentima.
Dakle, takvi bi agenti u teoriji zaista mogli zamijeniti ljude jer će sami moći ne samo odlučivati o stvarima koje treba učiniti, već će sami poduzeti akciju da naprave te stvari. No, kako je u jednom podcastu objasnio spomenuti trojac, korištenjem AI agenata mogla bi se povećati produktivnost tvrtke, što bi na kraju moglo dovesti do novog zapošljavanja ljudi jer će, zbog te veće produktivnosti, biti potrebna i nova radna snaga. Pri tome, sami AI agenti neće biti dovoljni, već će biti potrebni i ljudi.
Ono što treba naglasiti jest da je Bornstein zaključio kako, barem na temelju trenutačnih sposobnosti agenata, ne može zamisliti vrijeme u kojem će ljudi, odnosno ljudski rad biti nepotreban, što znači da možemo odahnuti i ne brinuti se toliko da će nam tehnologija uzeti posao. Barem ne tako brzo.
Izvor: Tech Crunch
