Nedavno istraživanje otkriva da sportašice imaju brže vrijeme reakcije i rade manje pogrešaka tijekom mjesečnice, unatoč osjećaju da je njihova izvedba ugrožena. To otkriće proizlazi iz studije koju su vodili britanski znanstvenici sa Sveučilišnog koledža u Londonu i u kojoj je sudjelovalo više od 200 sportaša. Istraživanje je imalo za cilj razumjeti razloge koji stoje iza viših stopa ozljeda kod sportašica u usporedbi sa sportašima.
Porast ozljeda sukladan je s porastom popularnosti ženskih sportova, potaknuvši rasprave o uzrocima. Sumnja se da hormonalne fluktuacije tijekom menstrualnog ciklusa utječu na rad mozga i, posljedično, na sportsku izvedbu te rizik od ozljeda.
Osjećaj je jedno, činjenice drugo - pokazala je studija
Neuroznanstvenike već dugo zanima kako mjesečne hormonalne promjene kod žena utječu na rad mozga, no sportski znanstvenici rijetko su istraživali kako te promjene utječu na profesionalne sportaše. Promjene u prostornoj kogniciji bi, u teoriji, mogle biti faktor rizika za ozljede, posebno u brzim sportovima koji zahtijevaju preciznu, milisekundnu točnost u interakciji s pokretnim objektima, objašnjava Flaminia Ronca, sportska znanstvenica sa spomenutog sveučilišta.
Sportašice se često osjećaju nespretnije u vrijeme ovulacije i vjeruju da se njihov učinak pogoršava u lutealnoj fazi i tijekom menstrualnog razdoblja. Međutim, studije o tim percipiranim učincima dale su mješovite rezultate, s nekima koji ukazuju na vrhunac snage oko perioda ovulacije i padove izdržljivosti tijekom menstrualnog perioda.
Istraživanje je bilo primarno usmjereno na biomehaniku sportašica kako bi se objasnile njihove veće stope ozljeda, posebno pokidanih prednjih križnih ligamenata (ACL). Tehnika, trening i hormonski utjecaji smatraju se značajnim čimbenicima. Hormonske promjene mogle bi olabaviti zglobne ligamente i tetive, povećavajući rizik od ozljeda u određenim trenucima. Ipak, labavi zglobovi ne objašnjavaju druge ozljede poput potresa mozga i istegnuća mišića koji su također u korelaciji s menstrualnim fazama.
Ronca i njezin tim uključili su 241 sudionika, uključujući 96 sportaša, 105 sportašica s menstruacijom i 47 na kontracepciji. Ti su sportaši bili podvrgnuti kognitivnim testovima dizajniranim za simulaciju mentalnih zahtjeva u igri: brzo razmišljanje, brze reakcije, prostorna obrada i intenzivan fokus. Rezultati te studije objavljeni su u časopisu Neuropsychologia.
Studija nije mogla ispitati individualne varijacije kognitivnih performansi kroz menstrualne faze i ovisila je o menstrualnim fazama koje su sportašice same prijavile (s dvije trećine sudionica koje su koristile aplikacije za praćenje menstruacije). Sveukupno, sportašice su imale lošije kognitivne rezultate u kasnoj folikularnoj fazi (blizu ovulacije) i kasnoj lutealnoj fazi (predmenstruacija). Suprotno tome, njihova kognitivna izvedba dosegnula je vrhunac tijekom same mjesečnice, unatoč tome što su se osjećale lošije i uočile negativne utjecaje na njihovu izvedbu.
Rušenje društvenih pretpostavki
Ono što jest iznenađujuće je da je učinak sudionica bio bolji kada su imale mjesečnicu, što dovodi u pitanje ono što žene, a možda i društvo općenito, pretpostavljaju o njihovim sposobnostima u ovo određeno doba mjeseca, rekla je Ronca za list The Guardian.
Buduća istraživanja će istražiti kako bi različiti hormonski kontraceptivi mogli utjecati na rad mozga sportaša ili čak zaštititi od ozljeda, kao što su sugerirale prethodne studije.
Izvor: Science Alert
