Zbog najekstremnijih zimskih uvjeta na Antarktiku, koji uključuju i čitave mjesece provedene u potpunom mraku, polarni istraživači bili su primorani živjeti u vrlo skučenim prostorima duže vrijeme.
Dok se samoizolacija zbog pandemije koronavirusa ne može izravno uspoređivati s takvim ekstremnim fizičkim uvjetima, utjecaj izolacije na moral i psihu čovjeka može.
Američki polarni istraživač Richard E. Byrd u svojoj knjizi "Alone" (Sam) iz 1938. godine objašnjava kako izolacija djeluje na psihu čovjeka.
I sitnice imaju moć dovesti i najdiscipliniranije do ruba ludila. Oni koji preživljavaju s dozom sreće su oni koji istinski žive od vlastitih intelektualnih resursa, kao što životinje u hibernaciji žive od sala, napisao je Byrd.
Istraživači Antarktika početkom 20. stoljeća nisu imali internet, kao što mi imamo danas. Našli su se u potpunosti izolirani od ostatka svijeta, u krajnje negostoljubivoj okolini. S obzirom na to da su uspjeli preživjeti sve to, sigurno su ostavili dobre savjete o održavanju morala i psihe na zdravim razinama.
Glazba
Ne treba čuditi da je baš glazba na prvom mjestu, jer ona je igrala ključnu ulogu u očuvanju zdravog razuma i zdravlja polarnih istraživača općenito.
Potrebno je da ostanete odsječeni od civilizacije da shvatite punu moć koju glazba ima u prisjećanju na prošlost, umirivanju sadašnjosti i davanju nade za budućnost, rekao je svojevremeno jedan od najmlađih članova ekspedicije Terra Nova (1910-1913).
Kad osjetite tišinu tijekom dana i kad ona dopre i do vašeg raspoloženja, ne zaboravite da vam je glazba nadohvat ruke, ako nikako drugačije onda i klikom miša.
Čitanje
Polarnim istraživačima vrijeme su uvelike kratile i knjige. Na brodu Endurance kapetana Ernesta Shackletona postojala je čitava knjižnica koja je uključivala poeziju, istraživanja, Enciklopediju Britanicu te novele poput Braće Karamazov.
Poezija je polarnim istraživačima davala nešto korisno i nešto što su mogli učiti napamet kako bi ponavljanjem stihova mogli zabaviti um tijekom sati ispunjenih tišinom i dok se crne misli u njega uvlače.
Neki su, poput norveškog istraživača Roalda Amudsena (prvog čovjeka na Južnom polu), pokušali naučiti ruski jezik, odnosno rusku gramatiku. Za Amudsena je učenje teških ruskih glagola bilo naporno štivo, upravo ono što mu je bilo potrebno da misli drži preokupirane satima i danima.
Ako ste odgađali čitanje za prilike kad ćete imati više vremena, onda boljeg vremena za to od trenutačnih uvjeta teško da ćete imati.
Pisanje dnevnika
Dnevnici su bili gotovo neizostavan ritual polarnih istraživača. U njima su bilježili svoja iskustva i misli tijekom ekspedicije razmišljajući da bi kasnije to moglo biti i financijski unosno. Isto tako, pisanje dnevnika poslužilo je i kao uspomena za njihove obitelji. Pisanje dnevnika bio je i način kako razlikovati jedan dan od drugoga, s obzirom na to da su se mnogi činili posve identični. U konačnici, dio istraživača dnevnik je koristio i kao ispušni ventil za nakupljene frustracije.
Možda tjedan, dva ili tri u samoizolaciji ovjekovječeni na papiru pomognu i vama.
Ekspedicijske novine
Polarni istraživači imali su i tradiciju pisanja i izdavanja vlastitih novina, u kojima su pisali izvještaje o kolonijama pingvina, kratke priče, poeziju, intervjue, križaljke i druge igre riječima. Imale su čak i crteže, kako humoristične, tako i one više umjetničkog izričaja. S vremenom i zbog utjecaja izolacije, sadržaj je poprimao sve više karakter seksualnog, ali u borbi protiv depresije, svaki doprinos bio je važan.
Srećom, danas imamo internet pa sadržaja svih mogućih vrsta ima napretek.
(Društvene) igre
Za polarne istraživače šah je bio pravo otkriće. U uvjetima u kojima su se nalazili šah im je bio i društvena igra i mentalna vježba.
Za razliku od njih, mi danas imamo pregršt računalnih igara svih mogućih žanrova, koje da krenemo igrati smjesta, ne bismo stigli odigrati tijekom samoizolacije. No računalne igre ili društvene igre s obitelji mogu biti zahvalan izvor zabave.
Hrana
Prvi polarni istraživači sa sobom su nosili pemikan, smjesu osušenog i usitnjenog mesa i masti ugodnog mirisa i blago slanog okusa. No da bi rabili monotoniju konzumiranja jedno te iste hrane iz dana u dan, eksperimentirali su s hranom pa su tako pekli meso pingvina ili tuljana.
Možda vam u samoizolaciji eksperimentiranje s hranom otkrije neke nove kulinarske vještine, što bi isprva moglo biti i zabavno, a kasnije svakako i korisno.
Alkohol
Rane polarne ekspedicije imale su lijepe zalihe piva, vina i žestokih pića. Iako je i tad postojala žustra debata treba li promovirati alkoholizam na istraživačkim misijama, Amudsen je smatrao da povremena čaša vina u polarnim uvjetima ima gotovo medicinski učinak na raspoloženje.
Čaša piva ili vina uz dobru glazbu, knjigu, hranu, igru ili surfanje internetom neće škoditi, no s alkoholom treba umjereno i pametno.
Na kraju što drugo reći nego da dok pandemija koronavirusa traje, ostanimo doma i ponašajmo se odgovorno.
Izvor: Buseiness Insider
