Na netom završenim Danima komunikacija, osim globalnih kreativaca poznatih po radu za najpoznatije svjetske kompanije, priliku za predstavljanje dobio je i hrvatski startup baziran u Estoniji, Monolith.
O njemu se do sada u medijima pretežno pisalo o tehničkim aspektima i proširenoj stvarnosti koju pritom koristi, no malo je poznato koja su temeljna saznanja koja pokreću mladu kompaniju i na čemu temelje vlastiti optimizam glede perspektivne budućnosti.
Sve leži u činjenici da se razvojem novih tehnologija virtualni i realni svijet sve više isprepliće, pa se tako i trgovanje prelijeva iz jednog svijeta u drugi. Osim očitih prednosti, to donosi i niz nedostataka najčešće tradicionalnim trgovinama zbog fenomena gdje potrošači prvo u živo pogledaju i isprobaju proizvod te ga naposljetku kupe online. Naravno, takav pristup donosi mnogo gubitaka vlasnicima tradicionalnih trgovina, kojima se ipak nudi način da igru preokrenu u vlastitu korist.
CILJ MONOLITHA JE POSTATI GOOGLE ANALYTICS ZA OFFLINE SVIJET
Kao što je većina već upoznata, cilj Monolitha je postati Google Analytics za offline svijet, te se u pozadini tog cilja zapravo krije psihologija. Proučavanje ljudi traje od kad i sam život, no promatranje ljudi dok kupuju do sada nije uzelo znatnog zamaha, sve do dolaska Monolitha. Glavna ideja je u potpunosti razumjeti koje se emocije rađaju kod ljudi kada se nalaze pred trgovinom, pri ulasku, nakon ulaska, koliko se dugo zadrže, izađu li odmah, stoje li u redu, kako zaobilaze red, što misle o načinu prezentiranja proizvoda, njihova interakcija s ostalim ljudima unutar trgovina te kako promjena svakog spomenutog faktora utječe na reakciju potrošača.
Takva analitika u konačnici dovodi do promjena unutar same trgovine poput rasporeda polica, količine proizvoda u izlogu, konfiguracije prostora, obuke prodavača, dodavanja zabavnih materijala na redove blagajni kako bi se smanjilo percipirano vrijeme čekanja i mnogih drugih. Visoka uspješnost i kredibilitet Monolitha leži upravo u realnim istraživanjima i kvalitativnim podacima koje stvaraju.
Iako smo svjedoci vremena gdje se količinski i vrijednosni udio tradicionalne maloprodaje u odnosu na onu virtualnu konstantno smanjuje, on i dalje iznosi gotovo 90% ukupne globalne prodaje. Maloprodaja u tradicionalnom svijetu nikad neće nestati, no s obzirom da posluje gotovo pod istim uvjetima od kad se je pojavila u suvremenoj ekonomiji, vrijeme je za određene promjene koje će podići efikasnost i zadovoljstvo svih sudionika u procesu, kako vlasnika trgovina tako i kupaca koji će proizvod koji traže naći na jednostavniji i brži način samim time što će dobiti kvalitetniju uslugu temeljenu na istraživanju njihova vlastita ponašanja.
