Svake godine u svijetu se proizvede i proda milijune novih pametnih telefona. Neki korisnici mijenjaju ih svakih nekoliko mjeseci, dok ih drugi koriste godinama. I iako novi telefoni znače i novu tehnologiju, oni znače i sve veću količinu elektroničkog otpada u svijetu. Otpada koji je teško reciklirati, a koji sa sobom nosi određene rizike za okoliš.
No, što kad bi se tim "starim pametnim telefonima" mogao produljiti životni vijek?
Upravo su se tom mišlju vodili istraživači Hubert Flores, Ulrich Norbisrath i Zhigang Yin s Instituta za računalne znanosti Sveučilišta u Tartuu u partnerstvu s Perseverance Ngoy s Tehnološkog instituta Sveučilišta u Tartuu u svojoj studiji.
Pokušali su zamisliti za što bi se još pametni telefoni mogli koristiti i došli do otkrića da bi se mogli uspješno prenamijeniti u male podatkovne centre koji bi mogli odrađivati obranu i pohranu podataka. A najbolja je stvar što bi "izgradnja" takvog podatkovnog centra stajala samo oko 8 eura po uređaju.
Kako ističu znanstvenici, ovakvi mali podatkovni centri mogli bi se koristiti u urbanim okruženjima poput autobusnih stajališta za prikupljanje podataka o broju putnika u stvarnom vremenu, što bi se zatim moglo koristiti za optimizaciju mreže javnog prijevoza.
No, da bi stari pametni telefon postao mali podatkovni centar treba ga prilagoditi. Istraživači su tako u prvoj fazi uklonili baterije telefona i zamijenili ih vanjskim izvorima napajanja. Zatim su spojili četiri telefona zajedno, opremili ih kućištima i držačima koje su napravili pomoću 3D printera te tako stvorili mini podatkovni centar.
Prototip su testirali na projektu praćenja i brojanja različitih morskih vrsta. Obično takvi projekti zahtijevaju ronioce koji snimaju video, a koji se potom analizira u laboratoriju. No, zahvaljujući prototipu, cijeli se proces odvijao automatski i pod vodom.
Znanstvenici su pokazali da, uz minimalne resurse, stari pametni telefoni mogu dobiti novi život.
Održivost nije samo očuvanje budućnosti – riječ je o ponovnom osmišljavanju sadašnjosti, gdje jučerašnji uređaji postaju sutrašnje prilike, komentirao je Ulrich Norbisrath, izvanredni profesor softverskog inženjerstva.
