Dvije studije objavljene proteklog tjedna u znanstvenom časopisu Emerging infectious diseases, koji objavljuje američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju, pokušale su izračunati rizik od smrti uzrokovane virusom Covid-19. Pritom su znanstvenici u te dvije studije napravili i najbolji i najgori scenarij pandemije koronavirusa.

Doktori Kenji Mizumoto sa Sveučilišta Kyoto i Gerardo Chowell sa Sveučilišta Georgia u prvoj studiji proučavali su rizik od smrti od koronavirusa u Kini uz vremensku korekciju, od početka epidemije u toj zemlji, do 11. veljače.

Promatranje s vremenskim odmakom pokušaj je da se uzme u obzir podcjenjivanje procjene stope smrti koja je uzrokovana rupom od početka bolesti do same smrti između ranjivog i zdravog dijela populacije.

Znanstvenici su otkrili da je u ranoj fazi epidemije rizik od smrti od virusa Covid-19 dosegnuo 12,2 posto u Wuhanu, u Kini, odakle se epidemija i proširila prvo na cijelu Kinu, pa onda i ostatak svijeta.

U jednom trenutku nakon izbijanja epidemije zdravstveni sustav u Wuhanu bio je u potpunosti preopterećen novozaraženim pacijentima, što je natjeralo kineske vlasti da izgrade dvije bolnice u svega tjedan dana.

Izgradnjom tih bolnica, zajedno s mjerama prevencije poput karantene i izolacije, drastično je smanjena stopa zaraze, a time i stopa smrtnosti od virusa Covid-19 u narednim tjednima.

Za nekog zaraženog koronavirusom u Wuhanu danas je rizik od smrti usporediv s rizikom od smrti nekog tko je zaražen izvan provincije Hubei (u kojoj se nalazi grad Wuhan), a trenutačno iznosi 0,9 posto.

Širok raspon

U drugoj studiji znanstvenici sa Sveučilišta Otago iz Novog Zelanda koristili su globalne podatke broja zaraza i smrti koje objavljuje Svjetska zdravstvena organizacija, od izbijanja epidemije pa do 5. ožujka, kako bi došli do stope smrtnosti od koronavirusa.

Isto kao i u prethodnoj studiji, tim znanstvenika s Novog Zelanda uzeo je u obzir vremenski odmak od zaraze do smrti ili ozdravljenja.

Zaključak njihove studije jest da je raspon stope smrtnosti širok te da iznosi između 0,25 i 3 posto.

Veća stopa smrtnosti možda je primjerenija u uvjetima oskudnih resursa ili loših uvjeta, u kojima su kvalitete usluge bolnica ili jedinica intenzivne njege ograničene. Veća stopa moguća je i u dobrostojećim zemljama koje imaju smanjene kapacitete bolnica pred najezdom zaraženih, pa se to može vidjeti i kao porast u slučajevima lokalnih epidemija, navodi se u studiji.

U objema studijama znanstvenici priznaju se da se stope smrtnosti mogu značajno napuhati zbog nedostatka testiranja i blažih slučajeva zaraze koji prolaze nezapaženo ili neprijavljeno. Pravu stopu smrtnosti zapravo možda nećemo znati još mjesecima. Ipak, stručnjaci vjeruju da će stopa smrtnosti biti manja od dva posto ili čak jedan posto na kraju.

Izvor: Real Clear Science

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju