Stručnjak objasnio kako je došlo do jučerašnjeg potresa i zašto nije isključeno da jači udar tek slijedi

Glavni uzrok potresa ovih dana nalazi se daleko od same lokacije potresa, točnije na području Jadrana. Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više milijuna godina. Ova 'naša' mala ploča naziva se Adrija i njezino kretanje te međudjelovanje s Europom uzrok je potresima u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i svim okolnim područjima, piše u objašnjenju koje je sastavio Josip Stipčević s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a koje je objavljeno na Facebook stranici Geofizika uživo.

Objavu prenosimo u cijelosti:

Dok sa strepnjom gledamo napore spasioca u Petrinji i okolici, pokušat ću objasniti ponešto o potresima koji su se dogodili na tom području.

Potres se dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline (slika 1). Taj rasjed je granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko tog rasjeda kompenziraju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima.

Glavni uzrok posljednjih potresa nalazi se daleko od same lokacije potresa, točnije na području Jadrana. Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više milijuna godina. Ova "naša" mala ploča naziva se Adrija i njezino kretanje te međudjelovanje s Europom uzrok je potresima u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i svim okolnim područjima. Utjecaj te interakcije najvidljiviji je u područjima uz obalu Jadrana, gdje planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče.

Također, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj utjecaj nije ograničen samo na te uske zone, već se djelomice prenosi i na širu regiju.

Ako pobliže pogledamo rasjedni sustav na kojem se današnji potres dogodio, vidi se da je pomak rasjednih krila kod ovog potresa bio lateralni, tj. pomak je bio horizontalan i dogodio se na plohi okomitoj na površinu (slika 2). Takav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske, gdje većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom. Prve procjene govore da se potres dogodio na rasjedu koji se pruža sjeverozapad-jugoistok te da je dužina puknuća rasjeda oko 25 km. Takav potresni mehanizam te pružanje rasjeda upućuju na to da je došlo do pomaka sjevernog dijela rasjeda prema istoku. Posljednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. god. kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5,8. Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastična energija zaključana u stijenskoj masi oko rasjeda, započeo je novi ciklus naprezanja rasjednih ploha uslijed djelovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjeg potresa tektonske sile naprezale su stijene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao današnju katastrofalnu trešnju na području Gline i Petrinje.

Važno je osvrnuti se i na neuobičajen slijed događaja kod ove potresne serije. Iako smo se nadali da je trešnja u ponedjeljak bila glavni potres, ispostavilo se da je to nažalost bio samo prethodni potres te se jači potres dogodio u utorak. Naravno, nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sljedećih dana, iako je to vrlo malo vjerojatno. Zasad je sigurno da će biti još zaista mnogo naknadnih potresa, od kojih će neki biti poprilično jaki te će možda uzrokovati dodatna oštećenja. Današnji potres i njegove katastrofalne posljedice ipak će nečemu koristiti. Iz ovih dosadašnjih i onih potresa koji će se dogoditi u sljedećim danima i tjednima naučit ćemo mnogo i to će omogućiti sprječavanje razornih posljedica budućih potresa u Hrvatskoj.