Život je nekako uspio preživjeti u to vrijeme, a nova studija nudi dublje razumijevanje zašto.
Fosili identificirani kao morske alge iskopani u crnom škriljevcu u središnjoj kineskoj provinciji Hubei pokazuju da su nastanjivi morski okoliši u to vrijeme bili rašireniji nego što se dosad znalo, objavili su znanstvenici.
Nalazi podupiru ideju da je to tada više bila "Zemlja s bljuzgavicom" nego "snježna Zemlja" na kojoj su najraniji oblici složenog života - osnovni višestanični organizmi opstali čak i na srednjim geografskim širinama za koje se prije smatralo da su bili smrznuti.
Fosili potječu iz drugog od dva najstarija ledena razdoblja kada su se masivni ledeni pokrivači protezali od polova prema ekvatoru. Taj interval trajao je od prije otprilike 651 do 635 milijuna godina.
Ključni nalaz ove studije je da su uvjeti slobodne vode bez leda postojali u oceanskim regijama srednje geografske širine tijekom završne faze tog intervala, rekao je geobiolog Kineskog sveučilišta geoznanosti Huyue Song, glavni autor istraživanja objavljenog u časopisu Nature Communications.
Naše istraživanje pokazuje da su se, barem pred kraj tog intervala, nastanjiva područja proširila na oceane na srednjim geografskim širinama, mnogo veća nego što se mislilo. Prethodna istraživanja su tvrdila da su takva naseljiva područja, u najboljem slučaju, postojala samo u tropskim područjima oceana.
Veća nastanjiva područja oceana bolje objašnjavaju gdje su i kako složeni organizmi poput višestaničnih morskih algi preživjeli, dodao je Song.
Nalazi znanstvenika pokazuju da svjetski oceani nisu bili potpuno zamrznuti i da su postojala nastanjiva 'utočišta' gdje su višestanični eukariotski organizmi mogli preživjeti, rekao je Song.
Zemlja je nastala prije otprilike 4,5 milijardi godina.
Prvi jednostanični organizmi nastali su negdje tijekom otprilike prve milijarde godina postojanja planeta.
Višestanični organizmi su se pojavili kasnije, prije možda 2 milijarde godina.
Ali tek nakon ledenog doba vratili su se topliji uvjeti, utirući put brzom širenju različitih oblika života prije otprilike 540 milijuna godina.
Znanstvenici pokušavaju bolje razumjeti početak tzv. snježne Zemlje.
Vjeruju da je mnogo manje sunčeve topline stizalo do površine planeta jer se sunčevo zračenje odbijalo od bijelih ledenih ploča.
Rašireno je mišljenje da su atmosferske razine ugljičnog dioksida pale neposredno prije tih događaja, uzrokujući širenje polarnih ledenih kapa i stoga je više sunčevog zračenja reflektiranog natrag u svemir, a polarne ledene kape su se dalje širile. I Zemlja je brzo krenula prema transformaciji u fazu 'snježne' Zemlje, rekao je Shuhai Xiao, geobiolog i koautor studije s Virginia Techa.
U crnom škriljevcu identificirane su morske alge i fosili nekih drugih višestaničnih organizama. Ta morska trava, rudimentarna biljka, bila je fotosintetski organizam koji je živio na morskom dnu u plitkom morskom okruženju osvijetljenom sunčevom svjetlošću.
Fosili su sačuvani kao komprimirane ploče organskog ugljika, rekao je paleontolog s Kineskog sveučilišta za geoznanosti i koautor studije Qin Ye.
Višestanični organizmi uključujući crvene alge, zelene alge i gljive pojavili su se prije ledenog doba i preživjeli su razdoblje 'snježne' Zemlje.
To ledeno doba bilo je puno gore od najnovijeg ledenog doba koje su ljudi preživjeli, a završilo je prije otprilike 10.000 godina.
U usporedbi s najnovijim ledenim dobom, pokrivenost ledom bila je mnogo opsežnija i, što je još važnije, velik dio oceana bio je zaleđen, rekao je Xiao.
Pošteno je reći da su događaji tijekom 'snježne' Zemlje bili značajni izazovi životu na Zemlji, dodao je Xiao.
Moguće je zamisliti da su ti događaji mogli izazvati velika izumiranja, ali očito je život, uključujući složene eukariotske organizme, uspio preživjeti, što potvrđuje otpornost biosfere.
