Velika američka studija nad pedijatrijskim pacijentima otkrila je da ih je samo četiri posto bilo zaraženo koronavirusom, a većina tih slučajeva bila je asimptomatska ili blaga.
Studijom je potvrđena, ali ne i objašnjena velika zagonetka pandemije - zašto je zaraza koja je dosad usmrtila milijun i pol ljudi u svijetu rijetka i gotovo bezopasna među manjom djecom.
Istraživači su za potrebe studije, objavljene u časopisu JAMA Pediatrics, pregledali podatke 136.000 pedijatrijskih pacijenata u sedam američkih dječjih bolnica, među kojima su svi bili testirani na koronavirus.
Pozitivno je bilo 5374-ero djece (3,9 posto), a među njima je manje od sedam posto razvilo teže simptome zbog kojih su završili u bolnici. Umrlo ih je osmero, većina s prethodnim složenim komorbiditetima, što znači da je stopa smrtnosti bila 0,15 posto.
Zaraza je bila češća i češće je imala teži oblik među crnačkim, hispanskim i azijskim pacijentima, među adolescentima od 12 do 17 godina starosti, onima koji imaju osnovno osiguranje i neku prethodnu kroničnu bolest.
Premda je među djecom opći rizik od ove bolesti nizak, vidimo znatne nejednakosti među zaraženima i onima koji razviju teži oblik bolesti po obrascu već viđenom kod odraslih, rekla je vodeća autorica studije Hanieh Razzaghi iz dječje bolnice u Philadelphiji.
Autori dodaju kako će biti potrebna dodatna istraživanja da bi se ustanovilo koja medicinska stanja izlažu djecu većem riziku. Studija je pokazala da će djeca s dijabetesom, a ne s astmom, češće biti pozitivna na testiranju.
Nejasno je i zašto djecu u najvećoj mjeri koronavirus jedva dotiče. Jedna teorija, potaknuta nekim studijama, ukazuje na to da stanice nosne sluznice djece proizvode manje proteina koji pomažu virusu da uđe u tijelo, u odnosu na sluznicu nosa odraslih.
