Studija šokirala znanstvenike: Svaki sedmi teško oboljeli pacijet od COVID-19 žrtva je pogrešne autoimune reakcije vlastitog tijela

Dvije nove znanstvene studije otkrivaju poveznicu između genetike i autoimune reakcije koja napada obrambeni mehanizam vlastitog tijela s teškim simptomima zaraznih bolesti, uključujući i COVID-19.

Branimir Vorša | 01.10.2020. / 15:32 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Možda jedna od najviše uznemirujućih značajki COVID-19 bolesti jest širok raspon težine njezinih simptoma, od onih u potpunosti asimptomatskih, do posve smrtonosnih. Iako su dosadašnje studije identificirale raznorazne ranjive skupine, ti trendovi nisu pronašli biološke mehanizme koji zapravo izazivaju infekciju opasnu po život ili zašto mladi ljudi u naponu snage postaju smrtno bolesni nakon zaraze SARS-CoV-2 virusom.

tri vijesti o kojima se priča Hodanje (Foto: Thinkstock) Bitan je volumen, a ne intezitet Velika norveška studija potvrdila da je Hipokrat bio u pravu: "Ovo je najbolji lijek za čovjeka" Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati Optički prijenos podataka, ilustracija Nevjerojatno! Japanci ruše rekorde: Napravili optički kabel kojim možete preuzeti cijelu arhivu interneta za manje od 4 minute

Dvije povezane studije nedavno objavljene u časopisu Science bave se razotkrivanjem tih misterija i obje naglašavaju kritičnu ulogu klase proteina imunološkog sustava koji se zovu interferoni i koji su naziv dobili po tome što ometaju razmnožavanje virusa.

Studije je napravio veliki međunarodni konzorcij znanstvenika COVID Human Genetic Effort na čelu s Jean-Laurentom Casanovom sa sveučilišta Rockefeller te Helen Su s američkog Nacionalnog instituta za alergijske i zarazne bolesti. Znanstvenici u tom konzorciju traže genetske mutacije koje, ili pojedince čine neobično ranjivima na SARS-CoV-2, ili im daju izuzetnu otpornost.

Poveznica s gripom

U prvoj studiji su znanstvenici usporedili DNK iz 659 smrtno bolesnih COVID-19 pacijenata diljem svijeta s DNK kontrolne grupe od 534 osobe zaražene novim koronavirusom, koji su imali ili blage ili nikakve simptome COVID-19 bolesti.

Znanstvenici su specifično tražili mutacije koje bi umanjile proizvodnju tip I interferona, odnosno seta proteina koje proizvodi svaka stanica u tijelu i koji čine prvu liniju obrane protiv virusa.

Ispostavilo se da su neke mutacije povezane sa smrtonosnom gripom isto tako prisutne i kod 3,5 posto pacijenata smrtno ugroženih od COVID-19 bolesti.

S druge strane, nitko u kontrolnoj grupi nije imao te mutacije.

Auto-antitijela

Druga studija fokusirala se na mehanizam koji onemogućava reakciju interferona kod pacijenata s teškim oblikom COVID-19. U toj studiji znanstvenici su proučavali krvne uzorke 987 teško oboljelih pacijenata te otkrili da 13,7 posto njih sadrži takozvana auto-antitijela, koja su zapravo antitijela protiv tip I interferona koje proizvodi njihovo vlastito tijelo. Kod čak 10,2 posto tih pacijenata, auto-antitijela su u potpunosti blokirala tih interferona.

Kad je riječ o spolovima, kod teško oboljelih muškaraca je pronađeno znatno više tih auto-antitijela, odnosno čak 12,5 posto, dok ih je kod žena pronađeno 2,6 posto.

To otkriće sugerira mogući faktor prevage zbog kojeg je smrtnost od COVID-19 kod muškaraca veća.

Ta su auto-antitijela isto tako bila česta i kod pacijenata starijih od 65 godina.

Znanstvenici su ostali u čudu zbog tog otkrića pa su testirali i krv 1227 zdravih osoba i otkrili auto-antitijela kod njih tek četvero (0,3 posto).

Otkriće da je više od 10 posto COVID-19 pacijenata na intenzivnoj njegi možda imalo ta antitijela je iznad naših najluđih očekivanja, kaže Casanova.

Sve zajedno gledano, genetsko i imunološko onesposobljavanje tip I interferona (ako se uzmu u obzir obje studije) moguće je onda pripisati čak 14 posto smrtno oboljelih pacijenata od COVID-19 bolesti.

I drugi stručnjaci ostali su šokirani otkrićem da auto-antitijela postoje kod tolikog broja teško oboljelih pacijenata.

Tko bi pomislio da bi to mogao biti jedan od razloga zašto pacijenti razviju teški oblik COVID-19?, kaže Elina Zúñiga, profesorica molekularne biologije sa sveučilišta Kalifornija, neovisna stručnjakinja.

Za mlađe ljude, koji misle da za njih ne postoji velik rizik, ako imaju ova auto-antitijela, to bi moglo promijeniti njihovo ponašanje. Postoji racionalan argument da se prioretiziraju ljudi koji imaju ta auto-antitijela, ističe Zúñiga.

Izvor: Scientific American

Vezane vijesti