Svaki peti radnik u Hrvatskoj strahuje da će ostati bez posla zbog automatizacije i umjetne inteligencije

Strah od gubitka posla nešto je što svaki zaposlenik osjeti barem jednom u životu. Taj strah se dodatno pojačava ako se pojavljuju tehnološka rješenja koja njegov posao mogu obavljati brže, bolje i jeftinije.

S razvojem umjetne inteligencije i cijelog niza alata koji se temelje na njoj, a koji se mogu koristiti u poslovnom okruženju, taj je strah prisutan kod sve većeg broja ljudi. I dok se jedan dio zaposlenika veseli jer će se "riješiti" dosadnih poslova koje će umjesto njih obavljati računala i umjetna inteligencija, drugi dio strahuje da će zbog tih istih alata postati višak.

Koliko radnici u Hrvatskoj strahuju od takvih promjena istražio je u okviru novog istraživanja MojPosao.

Tako je istraživanje pokazalo da svaka peta osoba (22 posto) smatra kako bi u sljedećih 10 godina mogla ostati bez posla zbog napretka tehnologije (umjetna inteligencija, automatizacija), dok trećina (31 posto) misli kako će vjerojatno doći izumiranja njihovog zanimanja.

S druge strane, gotovo polovica radnika (47 posto) sigurno je kako tehnološki razvoj neće rezultirati nestankom njihovog zanimanja, odnosno kako ih nikakav robot ili umjetna inteligencija ne mogu zamijeniti.

Osobe sa srednjom stručnom spremom nešto češće strahuju da bi mogli biti zamijenjeni od strane kakvog tehnološkog čuda, i to već u idućih 10 godina (23 posto). Taj strah je nešto manji kod ispitanika s višom (21 posto) i visokom stručnom spremom (17 posto).

Zanimljivo, 10 posto radnika u Hrvatskoj tvrdi kako su već doživjeli promjenu radnih zadataka zbog automatizacije, a sedam posto zaposlenih je zbog napretka tehnologije bilo prisiljeno promijeniti poziciju unutar tvrtke.

AI - blagoslov ili prokletstvo?

Sudeći prema rezultatima istraživanja, radnici u Hrvatskoj još uvijek nisu sigurni predstavlja li razvoj tehnologije blagoslov ili prokletstvo. Naime, čak 49 posto ispitanika vjeruje kako je korist od automatizacije i razvoja umjetne inteligencije, poput povećane učinkovitosti i produktivnosti veća od potencijalnih gubitaka.

S takvim razmišljanjem se ne slaže 51 posto sudionika istraživanja koji priznaju da automatizacija doista može pomoći u obavljanju radnih zadataka na način da se ti zadaci brže i točnije riješe, ali tehnologija nikad neće moći zamijeniti ljudski faktor. Osim toga, upravljanjem i razvojem tehnologije bave se upravo ljudi. Zbog toga će, ističu, možda morati doći do prilagodbe određenih radnih mjesta, ali ne i do njihovog potpunog nestanka. Kao što je jedan ispitanik naglasio: umjetna inteligencija je samo alat pomoću kojeg možemo biti učinkovitiji.

Stav prema kojem automatizacija i razvoj umjetne inteligencije donose više prednosti nego potencijalnih prijetnji u većoj mjeri dijele ispitanici s visokom i višom stručnom spremom (57 posto), nego ispitanici sa srednjom stručnom spremom (54 posto).

Iako ispitanici smatraju da automatizacija i umjetna inteligencija već sada ugrožavaju ljudska radna mjesta (59 posto), odnosno kako će do toga doći u skoroj budućnosti (69 posto), čak 64 posto radnika sumnja da će razvoj tehnologije dovesti do toga da će oni sami ostati bez posla.

S druge strane, značajan dio ljudi (43 posto) misli kako će razvoj tehnologije rezultirati stvaranjem nekih novih prilika i mogućnosti na tržištu rada, a 66 posto sudionika istraživanja predviđa kako će to za posljedicu imati veću fluktuaciju zaposlenika te da će se ljudi morati prilagoditi na manje stabilno zaposlenje.

Posljedice automatizacije i razvoja umjetne inteligencije prvenstveno će se odraziti na veću potrebu ljudi za cjeloživotnim obrazovanjem i prilagodbu na nova radna mjesta (77 posto), kao i na stvaranje sve veće razlike između bogatih i siromašnih (73 posto). Dvije trećine (62 posto) smatra kako će doći do rasta broja nezaposlenih, ali 41 posto ljudi vjeruje da će se pritom stvoriti i neka nova, bolja radna mjesta.

Tko je najugroženiji?

Ispitanici smatraju da će bez posla prvi ostati industrijski i administrativni radnici te trgovci. Novim tehnologijama najviše će odolijevati, smatraju ispitanici, zdravstveni i uslužni radnici te umjetnici i pravnici.