Osobe koje imaju manje prilika za učenje novih digitalnih vještina više strahuju od učinka automatizacije i vjerojatnije je da imaju niže razine obrazovanja, zaključuje se u novom istraživanju PwC-a provedenom na više od 22.000 odraslih osoba u 11 zemalja diljem svijeta.

Više od polovice radnika ispitanih širom svijeta (53 %) vjeruje da će automatizacija značajno promijeniti njihova radna mjesta ili ih učiniti zastarjelima u sljedećih deset godina, a samo 28 % smatra da to nije vjerojatno. Većina, 61 %, pozitivno gleda na učinak tehnologije na njihov svakodnevni rad, a 77 % osoba spremno je učiti nove vještine ili se u potpunosti prekvalificirati kako bi poboljšalo svoju zapošljivost u budućnosti.

Međutim, prilike i stavovi značajno se razlikuju ovisno o razini obrazovanja pojedinca. Lokacija, spol i dob također igraju ulogu. Radnici u Kini i Indiji najoptimističniji su u pogledu učinka tehnologije (čak i nakon usklađenja zbog kulturoloških razlika), unatoč tome što je najveća vjerojatnost da će smatrati kako će im se radna mjesta značajno promijeniti. Radnici u tim regijama dobivaju više prilika za usavršavanje: 97 posto u Kini i 95 posto u Indiji dobiva takve prilike od svojih poslodavaca. S druge strane, radnici u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji navode da dobivaju najmanje prilika za učenje novih vještina. Imaju tendenciju imati manje pozitivan stav u pogledu učinka tehnologije.

U Poljskoj 63 posto ispitanika vjeruje da automatizacija donosi više prilika nego rizika, a 67 posto je optimistično ili čak uzbuđeno zbog učinka koji će tehnologija imati na njihova radna mjesta. K tome, 73 posto poljskih ispitanika navodi da im trenutačni poslodavac nudi barem neke prilike za učenje i razvijanje novih digitalnih vještina, iako ih se 89 posto izjašnjava otvorenim za učenje novih vještina ili potpuno prekvalificiranje kako bi poboljšali svoju budući zapošljivost.

„U Poljskoj i širom srednje i istočne Europe vidimo da su ljudi sve svjesniji da će tehnologija i automatizacija značajno promijeniti tržište rada i da će imati učinka na njihova radna mjesta. Također smatraju da bi njihovi trenutačni poslodavci mogli više učiniti kako bi im pomogli u stjecanju novih digitalnih vještina. Mi smo se u PwC-u u srednjoj i istočnoj Europi uključili u ambicioznu inicijativu za digitalno usavršavanje, ne samo za stručnjake iz PwC-a, nego i u radu s klijentima i dionicima kako bismo unaprijedili to važno pitanje u svim zemljama naše regije. Istovremeno, poduzimamo nekoliko inicijativa za automatizaciju naših repetitivnih administrativnih procesa, čime našim stručnjacima omogućujemo da se više usredotoče na klijente i na aktivnosti s većom dodanom vrijednošću“, ističe Nick Kós, CEO u PwC-u za srednju i istočnu Europu.

Fakultetski obrazovani ispitanici najoptimističniji su u pogledu tehnologije i svojih budućih prilika za zapošljavanje, čak i ako smatraju da da će se njihovo radno mjesto vjerojatno značajno promijeniti ili biti ukinuto.

Nasuprot tome, više od trećine (34 posto) odraslih osoba bez obrazovanja ili usavršavanja nakon srednje škole kaže da ne uče nove digitalne vještine u usporedbi sa 17 posto osoba koje su završile fakultet. Također je manje vjerojatno da će tim radnicima bez obrazovanja ili usavršavanja nakon srednje škole poslodavci ponuditi prilike za usavršavanje (38 posto ne dobiva takve prilike u usporedbi s 20 posto radnika s diplomom). Isto tako, zabrinutiji su zbog učinka tehnologije na radna mjesta: 17 posto navodi da osjećaju nervozu ili strah.

„Nepodudaranje vještina koje ljudi imaju i koje su potrebne za digitalni svijet ubrzano postaje jedan od glavnih svjetskih problema. Iako će tehnologija vjerojatno stvoriti jednak broj radnih mjesta koliko će ih i ukinuti, ta će radna mjesta biti drukčija, a ljudi trebaju vještine kako bi se prilagodili. Ljudi imaju veliku želju za učenjem, no prilike za to nisu ravnomjerno raspoređene. Te razlike postajat će sve veće ako im vlasti, nevladine organizacije i tvrtke ne posvete pažnju“, upozorava Richard Oldfield, PwC-ov globalni voditelj usluga tržištima.

Vjerojatnije je da će muškarci, a ne žene, smatrati da će tehnologija imati pozitivan učinak na njihova radna mjesta i poboljšati njihove prilike za zapošljavanje. Također je vjerojatnije da uče nove vještine (80 posto ispitanih muškaraca kaže da to čine, nasuprot 74 posto žena).

Očekivano, mladi (od 18 do 34 godine) najoptimističniji su u pogledu digitalne budućnosti od bilo koje druge dobne skupine jer dobivaju i više prilika za usavršavanje. Tako 69 posto ispitanika u dobi od 18 do 34 godine pozitivno gleda na budući učinak tehnologije na njihova radna mjesta, u usporedbi s 59 posto ispitanika u dobnoj skupini od 35 do 54 godine i 50 posto osoba starijih od 55 godina.

Ispitanici su podijeljeni oko vještina koje žele naučiti. Sličan je udio onih koji žele postati stručnjaci u pojedinoj konkretnoj tehnologiji, kao i onih koji žele napredovati u učenju i prilagodbi različitim tehnologijama.

„Ne mora svatko znati napisati kod, no treba razumjeti način na koji će tehnologija promijeniti svijet rada i kako od toga mogu imati koristi. Usavršavanje je stvaranje kulture neprestanog učenja i znatiželje, a to je nešto s čime se mnoge tvrtke bore. Prečesto se rade pretpostavke o vrsti radnika koji bi se trebali usavršavati pa se kreira začaran krug u kojem su ljudi izostavljeni. Usavršavanje je još važnije zbog činjenice da se radni vijek produljuje. Poboljšanje digitalnih vještina može pomoći i u poboljšaju rasta produktivnosti, koji ostaje nizak unatoč bilijunima dolara tehnoloških ulaganja svake godine“, ističe Carol Stubbings, PwC-ova globalna suvoditeljica usluga.