Svijest o važnosti zaštite osobnih podataka u Hrvatskoj još nije na dovoljnoj razini

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) u petak je obilježila Europski dan zaštite podataka konferencijom "GDPR-kamen temeljac digitalne budućnosti EU", na kojoj je ocijenjeno da svijest o zaštiti osobnih podataka još nije dovoljna, a najavljena je i objava novih kazni zbog kršenja uredbe.

Hina | 28.01.2022. / 15:24 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Ravnatelj AZOP-a Zdravko Vukić smatra da svijesti o važnosti zaštite osobnih podataka u Hrvatskoj još nije na dovoljnoj razini, zbog čega AZOP organizira razne edukacije za građane, poduzetnike i obrtnike.

tri vijesti o kojima se priča Haker, ilustracija I pretvorili u kriptovalute Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka Rijetki fenomen Astronautkinja na Međunarodnoj svemirskoj postaji uhvatila "crvenog duha" Vrijeme na Zemlji, ilustracija zemlja je poludjela Znanstvenici upozoravaju: Dolazi dan kakav čovječanstvo još nije doživjelo

Utvrdili smo da upravo mikro, mali i srednji poduzetnici u pandemiji nemaju dovoljno sredstava kao velike tvrtke da bi pravilno primijenili GDPR kao opću uredbu o zaštiti podataka. S duge strane, neizbježno je bilo povećanje izricanja novčanih kazni koje ćemo objaviti uskoro - za oko tjedan dana, najavio je Vukić.

AZOP je od uvođenja GDPR-a - prije četiri godine, izrekao jednu novčanu kaznu i to jednoj banci, od milijun kuna, a nove kazne koje će uskoro objaviti na web stranicama AZOP-a su dvije u ukupnom iznosu od 1,5 milijuna kuna, rekao je Vukić te dodao da se radi o pravnim osobama.

Na pitanje tko više krši tu uredbu - građani ili tvrtke i organizacije, Vukić je kazao da prekršitelja ima u svim tim skupinama. Najčešće se, kako je rekao, građani žale da im organizacije ili tvrtke ne daju uvid u njihove osobne podatke, primjerice podatke o kreditu u banci, video snimke na benzinskoj stanici i sl.

Izaslanik predsjednika Vlade, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ocijenio je da je svijest o zaštiti osobnih podataka porasla, ali i da treba učiniti više, posebice u svjetlu digitalnog društva.

Budućnost se neosporno temelji na tehnologiji. Ovo je desetljeće digitalne Europe, a ujedno i snažnije zaštite osobnih podataka. Nove digitalne alate mora pratiti normativni okvir i zaštita osobnih podataka, kazao je Malenica.

Poručio je da je digitalna transformacija jedna od okosnica i hrvatskog programa opravka vrijednog više od 47 milijardi kuna, a među prvim ulaganjima ona su u širokopojasnu infrastrukturu i 5G mreže što će omogućiti veću konkurentnost gospodarstva i podići učinkovitost javne uprave.

Zbog digitalnog društva nadogradnja GDPR-a, ali načelo ostaje

Hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler naglasio je važnost GDPR uredbe u EU, čime je po njemu napravljen veliki i revolucionarni pomak u zaštiti osobnih podataka, no nakon više godine primjene vide se i problemi, prije svega u neujednačenosti primjene u Europi.

To je posebno važno u svjetlu novih zakonodavnih inicijativa kojima će se urediti digitalni svijet, o čemu se sada dosta razgovara u Europskom parlamentu i unutar čega se javljaju nove zabrinutosti oko zaštite osobnih podataka. Pravila GDPR-a su donesena prije šest godina, u primjeni su četiri, a kako se svijet brzo mijenja tehnološki i društveno, javljaju se pitanja oko kojih se prije nije ni razmišljalo, poput primjene umetne inteligencije, blockchaina, sustava društvenog vrednovanja i drugog. To znači da će se uredba nadograđivati i osnažiti dodatnim pravilom, ali načelo ostaje. Pa i pandemija, covid potvrde i evidencije o javnom zdravlju su otvorili nova pitanja zaštite, no u svemu je važno otvoreno i bez tabua razgovarati, naglasio je Ressler.

GDPR uredbu ocijenio je i "najjačim zakonodavnim brendom EU-a", i to ne samo prema europskim građanima, kojih 70 posto po istraživanjima zna za tu uredbu, nego i u međunarodnoj javnosti, jer je EU pokušala na određeni način proširiti nadležnost izvan svojih granica kroz taj regulatorni način koji su prihvatile i razne korporacije izvan EU-a.

To je zapravo postavljanje globalnih standarda koje se sada želi ponoviti na novim područjima reguliranjem digitalnih tržišta, umjetne inteligencije i sl., gdje je važno naći ravnotežu između temeljnih prava čovjeka i inovativnosti i na kraju i konkurentnosti EU-a i cijele Europe, koja u tehnološko-digitalnom smislu zaostaje za drugim globalnim regijama, iznio je Ressler.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavac (HUP) Damir Zorić ocijenio je da nema velikih problema među poslodavcima u primjeni uredbe i da to ide sve bolje. Po njemu, riječ je o dobrom instrumentu poboljšanja komunikacije i zaštite privatnosti pojedinca, kojeg korporacije često 'napadaju' radi svojih interesa. 

Vezane vijesti