Novo istraživanje sveučilišta North Carolina sugerira da soj koronavirusa koji je nedavno uzbunio svinjsku industriju, možda potencijalno može prijeći i na čovjeka.

Soj koronavirusa o kojem je riječ zove se svinjski akutni dijarealni sindrom, ili SADS-CoV. Taj je virus prešao na svinje sa šišmiša te zarazio čitava krda diljem kine, još od 2016. godine kad je otkriven. Epidemije uzrokovane tim virusom mogu potencijalno nanijeti ogromnu ekonomsku štetu mnogim zemljama diljem svijeta koje imaju razvijenu svinjsku industriju.

Potencijalna opasnost za ljude koju taj virus predstavlja, otkrivena je u laboratoriju, gdje su provedena testiranja koja su pokazala da se SADS-CoV učinkovito razmnožava u ljudskim stanicama jetre, crijeva te dišnih puteva. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu PNAS.

Iako taj virus pripada istoj skupini virusa kao i betakoronavirus SARS-CoV-2, koji izaziva COVID-19 bolest kod ljudi, SADS-CoV je alfakoronavirus koji izaziva bolest probavnog sustava kod svinja. Taj virus izaziva teški oblik proljeva te povraćanje, a posebno je smrtonosan za praščiće.

"Dok se mnogi znanstvenici koncentriraju na potencijalnu opasnost betakoronavirusa poput MERS-a i SARS-a, alfakoronavirusi se zapravo mogu pokazati jednako prijetećim, ako ne i još većom prijetnjom po ljudsko zdravlje, obzirom na njihov potencijal da brzo prijeđu s jedne vrste na drugu", ističe Ralph Baric, profesor epidemiologije sa spomenutog sveučilišta.

Zasad nije zabilježen niti jedan slučaj prelaska SADS-CoV virusa sa svinje na ovjeka, no aktivna pandemija novog koronavirusa (SARS-CoV-2) ostaje kao podsjetnik da mnogi sojevi koronavirusa pronađeni u životinjama imaju potencijal zaraziti i čovjeka. Takav prelazak još se naziva i prelijevanje.

Profesor Baric je zajedno sa studenticom Caitlin Edwards napravio studiju koja u konačnici sugerira da su ljudi podložni prelijevanju SADS-CoV virusa sa svinja.

U tom smislu, autori studije testirali su nekoliko tipova ljudskih stanica tako što su ih zarazili sintetičkim oblikom SADS-COV virusa, kako bi razumjeli koliko bi zapravo bio visok rizik zaraze između vrsta.

Dokazi koje je su pokazala testiranja kažu da je velik broj stanica sisavaca, uključujući i ljudske stanice pluća i crijeva, podložan zarazi.

Edwards ističe da SADS-CoV pokazuje veću razinu rasta u ljudskim stanicama crijeva nego u stanicama pluća, koja su primarni cilj SARS-CoV-2 virusa.

Takozvani imunitet krda često sprječava prelazak mnogih sojeva koronavirusa sa životinja na čovjeka, no testiranja u navedenoj studiji ukazuju na to da ljudi nemaju razvijen imunitet krda na SADS-CoV virus.

SADS-CoV potejče od koronavirusa iz šišmiša koji se zovu HKU2 i koji predstavljaju heterogenu skupinu virusa s globalnom distribusijom. Nemoguće je predvidjeti može li se taj virus, ili neki drugi virus srodan HKU2 soju iz šišmiša, pojaviti i među ljudskom populacijom. Ipak, širok izvor domaćina SADS-CoV virusa, zajedno s njegovom sposobnošću da se razmnožava u ljudskim stanicama pluća i crijeva, pokazuje potencijalan rizik za buduće zaraze u ljudskim i životinjskim populacijama, ističe Edwards.

Kao odgovor na to otkriće, Edwards i njezini kolege istražili su i mogućnost liječenja svinjskog koronavirusa i remdisivir lijekom, koji se pokazao kao učinkovit i u liječenju novog koronavirusa kod ljudi. Smatraju da remdisivir predstavlja potencijalnu opciju za liječenje ako bi došlo do prelijevanja svinjskog koronavirusa na ljude.

Obzirom da svinjski koronavirus prijeti velikom ekonomskom štetom za mnoge zemlje, Edwards kaže da trenutno traži partnere za istraživanje potencijalnog učinkovitog cjepiva protiv tog virusa za svinje. Smatra da su nadzor, rano odvajanje zaraženih praščića i cjepivo ključni za prječavanje prelaska tog virusa i na ljude u budućnosti.

Izvor: Eurekalert