Galerija

NASA je predstavila prvi set fotografija u boji dubokog svemira koje je snimio svemirski teleskop James Webb.

Današnji dan daje novo značenje izrazu "koliko pogled seže", istaknuto je u uvodnom dijelu predstavljanja.

Procjenjuje se da je svemir star oko 13,8 milijardi godina, a ovaj teleskop može pogledati više od 13 milijardigodina unatrag. Točnije, može snimiti svjetlost zvijezda koja je nastala gotovo na samom početku i putovala više od 13 milijardi godina do nas, istaknuo je direktor NASA-e Bill Nelson dodavši kako to znači da će ljudi po prvi put vidjeti kako je svemir izgledao ubrzo nakon "velikog praska". 

Danas predstavljamo čovječanstvu revolucionarni novi pogled na svemir sa svemirskog teleskopa James Webb – pogled koji svijet nikada prije nije vidio, rekao je Nelson. Ove slike, uključujući najdublji pogled na naš svemir koji je ikada snimljen, pokazuju nam kako će Webb pomoći u otkrivanju odgovora na pitanja koja još ne znamo ni postaviti; pitanja koja će nam pomoći da bolje razumijemo naš svemir i mjesto čovječanstva u njemu. Uzimamo snove i pretvaramo ih u stvarnost za dobrobit čovječanstva. Jedva čekam vidjeti otkrića koja otkrivamo – tim je tek počeo!

Podsjetimo, nakon što je američki predsjednik Joe Biden večer prije predstavio prvu fotografiju, na kojoj je prikazan komadić neba veličine zrna pijeska, a koji sadrži tisuće galaksija, NASA i partneri objavili su i ostale fotografije iz tog seta.

Prva fotografija s teleskopa James Webb NASA i američki predsjednik Joe Biden svijetu predstavili najdublju fotografiju svemira ikad snimljenu

Prva fotografija svemirskog teleskopa James Webb Spektakularna fotka s novog svemirskog teleskopa uvod u povijesne snimke: "Ono što sam vidjela dirnulo me, kao znanstvenicu i kao ljudsko biće"

Kako su naveli, fotografije će pokazati sve mogućnosti teleskopa i označiti početak njegove misije istrađivanja infracrvenog svemira. Očekuje se da će teleskop Webb, uz fotografije dubokog svemira, otkrivati životne cikluse zvijezda, interakcije galaksija i dati novi uvid u nastanak i život egzoplaneta.

Hubble je dva tjedna snimao duboki svemir kako bi snimio jednu fotografiju, a Webb to obavi u samo nekoliko sati. Sve fotografije koje će danas biti predstavljene nastale su u samo tjedan dana.

Webbov oštar pogled blizu infracrvenog zračenja iznio je slabe strukture u iznimno udaljenim galaksijama, nudeći najdetaljniji prikaz ranog svemira viđen do sada.

Fotografije koje oduzimaju dah

NASA je tako tijekom predstavljanja otkrila koja je područja teleskop Webb prva snimao i što svaka objavljena fotografija prikazuje.

Maglica Carina (Foto: NASA, ESA, CSA i STScI)

Maglica Carina: Maglica Carina je jedna od najvećih i najsvjetlijih maglica na nebu, udaljena približno 7600 svjetlosnih godina u južnom zviježđu Carina. Maglice su zvjezdani rasadnici u kojima nastaju zvijezde. Maglica Carina dom je mnogih masivnih zvijezda, nekoliko puta većih od Sunca.

Webbov pogled na 'Kozmičke litice' u maglici Carina otkriva najranije, brze faze formiranja zvijezda koje su prije bile skrivene. Gledajući ovo područje nastajanja zvijezda u južnom zviježđu Carina, kao i druga slična njemu, Webb može vidjeti novonastale zvijezde i proučavati plin i prašinu koji su ih stvorili.

Snimka spektra atmosferske karakteristike egzoplaneta, diva vrućeg plina, WASP-96 b (Foto: NASA, ESA, CSA i STScI)

Egzoplanet WASP-96 b (NIRISS tranzitna svjetlosna krivulja) (Foto: NASA, ESA, CSA i STScI)

WASP-96 b: WASP-96 b je divovski planet izvan našeg sunčevog sustava, sastavljen uglavnom od plina. Planet, koji se nalazi gotovo 1150 svjetlosnih godina od Zemlje, kruži oko svoje zvijezde svaka 3,4 dana. Ima otprilike upola manju masu od Jupitera, a njegovo otkriće najavljeno je 2014. godine.

Webbovo detaljno promatranje ovog vrućeg planeta izvan našeg Sunčevog sustava otkriva jasan potpis vode, zajedno s dokazima izmaglice i oblaka koje prethodne studije ovog planeta nisu otkrile. S Webbovim prvim otkrivanjem vode u atmosferi egzoplaneta, znanstveni će moći krenuti u proučavanje stotina drugih sustava kako bi razumjeli od čega se sastoje atmosfere drugih planeta.

Infracrvena snimka maglice (Foto: NASA, ESA, CSA i STScI)

Maglica Južni prsten (snimka NIRCam i MIRI) (Foto: NASA, ESA, CSA i STScI)

Maglica Južni prsten: Maglica Južni prsten, ili maglica "osam praska", je planetarna maglica - oblak plina koji se širi, okružuje umiruću zvijezdu. Promjera je gotovo pola svjetlosne godine i nalazi se otprilike 2000 svjetlosnih godina od Zemlje.

Ovdje Webbove snažne infracrvene oči po prvi put prikazuju drugu umiruću zvijezdu. Od rođenja do smrti kao planetarna maglica, Webb može istraživati oblake prašine i plina starih zvijezda koje bi jednog dana mogle postati nova zvijezda ili planet

Stephanov kvintet (Foto: NASA, ESA, CSA i STScI)

Stephanov kvintet: Udaljen oko 290 milijuna svjetlosnih godina, Stephanov kvintet nalazi se u zviježđu Pegaz. Značajna je po tome što je prva kompaktna grupa galaksija ikada otkrivena 1877. godine. Četiri od pet galaksija unutar kvinteta su zaključane u kozmičkom plesu ponovljenih bliskih susreta.

Znanstvenici sada mogu dobiti rijedak uvid, u nevjerojatne detalje kako galaksije u međusobnoj interakciji pokreću stvaranje zvijezda jedna u drugoj i kako se plin u tim galaksijama remeti.

Prva fotografija s teleskopa James Webb Prva fotografija s teleskopa James Webb (Foto: Afp)

SMACS 0723: Ovo je najdublja i najoštrija infracrvena slika dalekog svemira dosad, a nastala je za samo 12,5 sati. Ova nova slika, kombinacija boja od višestrukih ekspozicija od kojih svaka traje oko dva sata, otprilike je veličine zrna pijeska koje se drži ispružene ruke. Impresivna fotografija samo je zagrebla površinu Webbovih sposobnosti u proučavanju dubokih polja i praćenju galaksija do početka kozmičkog vremena.

Masivni klasteri galaksija u prednjem planu povećavaju i iskrivljuju svjetlost objekata iza njih, dopuštajući pogled u dubokom polju iu ekstremno udaljene i intrinzično slabe populacije galaksija.

Webb spektri identificiraju galaksije u vrlo ranom svemiru (NIRSpec MSA spektri emisije) (Foto: NASA, ESA, CSA i STScI)

Na fotografiji se vide galaksije u kojima su nakupine zvijezda. Najudaljenije galaksije, crvene su boje i stare više od 13 milijardi godina. Teleskop Webb je analizirao i od kojih se kemijskih elemenata sastoje.

Tek početak...

Izuzteno smo uzbuđeni zbog objavljivanja ovih slika i spektara s ESA-inih instrumenata, koji dodaju novu dimenziju dubokom svemiru i drugim zadivljujućim kozmičkim ciljevima, rekao je nakon predstavljanja prve fotografije ESA-in direktor za znanost, Günther Hasinger. Spremni smo započeti naše putovanje natrag u rane dane našeg Svemira s ovom zvjezdarnicom svjetske klase.

Ovo je samo prvi pogled na ono što Webb može učiniti, istaknula je Macarena Garcia Marin, MIRI ESA Instrument Scientist. Iako smo danas istinski zadivljeni Webbovim prvim dubokim poljem, ne mogu a da ne pomislim na slike i znanost rezultati su pred vratima u godinama koje dolaze!

Kako je istaknuto iz NASA-e, bbjavljivanjem Webbovih prvih slika započinju njegove znanstvene operacije, tijekom kojih će astronomi diljem svijeta imati priliku promatrati cijeli niz, do sad skrivenih kutaka svemira - od objekata unutar našeg Sunčevog sustava do ranog svemira, koristeći Webbova četiri instrumenta.

Danas je početak nečeg istinski revolucionarnog u astronomskom istraživanju. Svemir nikada više neće izgledati isto – izgledat će veličanstveniji, dinamičniji i detaljniji nego ikad prije, rekao je Kenneth Sembach, direktor STScI-ja

Podsjetimo, svemirski teleskop James Webb lansiran je 25. prosinca 2021. na raketi Ariane 5 iz europske svemirske luke u Francuskoj Gvajani. Nakon dovršetka složene sekvence pozicioniranja u svemiru, Webb je bio podvrgnut mjesecima kalibracije zrcala i instrumenata kako bi bio spreman za znanstvena istraživanja.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju