Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ne očekuje rašireno cijepljenje protiv infekcije COVID-19 do sredine iduće godine, poručila je glasnogovornica WHO-a u petak, naglasivši važnost rigoroznih provjera za efikasnost i sigurnost cjepiva.
Nijedno od mogućih cjepiva u naprednim kliničkim ispitivanjima do sada nije pokazalo "jasan signal" efikasnosti od barem 50 posto zahtjeva WHO-a, kazala je glasnogovornica Margaret Harris.
Rusija je u kolovozu odobrila cjepivo protiv COVID-19, nakon manje od dva mjeseca testiranja na ljudima, zbog čega neki zapadni stručnjaci propituju sigurnost i efikasnost cjepiva.
Američki zdravstveni dužnosnici i Pfizer objavili su u četvrtak da će cjepivo biti spremno za distribuciju do kraja listopada, netom prije američkih predsjedničkih izbora 3. studenog, na kojima će pitanje pandemije koronavirusa i odgovora na istu biti važan faktor za glasače.
Mi stvarno ne očekujemo rašireno cijepljenje prije sredine iduće godine, kazala je Harris novinarima u Ženevi.
Treća faza mora duže trajati zato što moramo vidjeti koliko uistinu cjepivo štiti te moramo vidjeti koliko je sigurno, dodala je.
U trećoj fazi provode se velika klinička ispitivanja i testiranja na ljudima.
Harris se nije referirala na pojedina moguća cjepiva.
Svi podaci iz ispitivanja moraju biti dijeljeni i uspoređivani, rekla je Harris.
Puno je ljudi cijepljeno, a ne znamo funkcionira li cjepivo. U ovom trenutku nemamo jasan signal ima li cjepivo zadovoljavajući razinu efikasnosti i sigurnosti, dodala je.
WHO i GAVI odgovorni su za plan globalne distribucije cjepiva poznat kao COVAX.
Fokus je na cijepljenju visokorizičnih osoba u svim zemljama, poput zdravstvenih radnika.
COVAX planira nabaviti i podijeliti 2 milijarde doza odobrenih cjepiva do kraja 2021., ali su neke zemlje, koje su osigurale svoje potrebe bilateralnim dogovorima, uključujući SAD, kazale da se neće priključiti projektu.
U osnovi su vrata otvorena. Otvoreni smo. Cilj je COVAX-a osigurati da svi na planetu imaju pristup cjepivima, rekao je Harris.
Kako raspodijeliti cjepivo?
I dok znanstvenici još rade na učinkovitom cjepivu, sve se češće postavlja pitanje tko će prvi dobiti cjepivo i kako ga pravedno raspodijeliti po svijetu?
Međunarodna skupina etičara u zdravstvu kritizira plan Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da svakoj državi dodijeli cjepivo protiv COVID-19 u količini dostatnoj za 20 posto njezina stanovništva i umjesto toga predlaže pravedniju raspodjelu.
U stajalištu objavljenom u časopisu Science, američki profesor Ezekiel Emanuel i petnaestak stručnjaka iz drugih zemalja kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija, Norveška, Singapur, ocjenjuju da je zamisao o dodjeli jednake količine cjepiva svakoj pojedinoj državi lažno dobra etička ideja.
Prioritet bi morale imati države u kojima je epidemiološka situacija najteža, ocjenjuju stručnjaci.
Ponajprije treba na najmanju mjeru svesti broj preuranjenih smrti, rekao je za agenciju AFP Ezekiel Emanuel, voditelj katedre za medicinsku etiku na Sveučilištu u Pennsylaniji i autor američke zdravstvene reforme u mandatu predsjednika Baracka Obame.
Skupina odbacuje i drugu zamisao prema kojoj bi doze cjepiva trebalo alocirati ovisno o broju zdravstvenih djelatnika ili starije populacije. Na taj način mehanički bi se više cjepiva dodjeljivalo razvijenim zemaljama, upozoravaju.
Zna se dobro tko ima najviše medicinskih radnika i najviše stanovništva iznad 65 godina. Bogate zemlje, kaže Ezekiel Emanuel.
Model poštenog prioriteta
Skupina predlaže model nazvan "Fair Priority Model" (Model poštenog prioriteta).
Peru, latinskoamerička država u kojoj je stopa smrtnosti visoka, ali također i Sjedinjene Države u kojima epidemija nastavlja ubijati tisuću ljudi na dan, svakako bi bile države pri vrhu liste.
Ali dati milijun doza cjepiva Novom Zelandu značilo bi doslovce spasiti jednu ili dvije osobe; prema tome ta bi zemlja bila na dnu prioritetne liste, kaže Emanuel.
Skupina odbacuje i argument onih koji smatraju da bi se njihovim prijedlogom nagrađiali "loši učenici" kao što je primjerice SAD koji nije uspio suzbiti zarazu jer su vlasti donosile nekompetentne odluke ili iz drugih razloga.
Ne možete kažnjavati Amerikance zato što Donald Trump ne uspijeva suzbiti pandemiju, kaže profesor Emanuel.
Protiv COVID-19 nije se moguće boriti na jednak način posvuda u svijetu, države u kojima je stanje najteže moraju imati prednost, objašnjava i ilustrira to situacijom u hitnoj službi gdje se srčani zastoji rješavaju prije angina.
Stručnjaci ističu da bi važni kriteriji morali biti i gospodarski te socijalni, siromaštvo, nezaposlenost, zatvaranje škola...
U etičkoj shemi kako je oni vide prioritetni slojevi stanovništva nisu uvijek liječnici i medicinske sestre, već skupine koje su najranjivije i to prema stambenom prostoru u kojem žive (primjerice u slumovima) po zaposlenosti ili nezaposlenosti ili životnoj dobi. Te su skupne prioritetne, ističu etičari.
Mnogo medicinskih radnika nije zaraženo jer te skupine znaju kako koristiti maske, zaštitna odijela, rukavice i ti ljudi nisu visoko na popisu, samo treba pogledati empirijske podatke, kaže Ezekiel Emanuel govoreći o zaraženosti unutar neke zemlje.
Etički stručnjaci time su iznijeli svoje mišljenje no pitanje je koliko će ih poštovati svjetski čelnici, piše agencija AFP i podsjeća da su bogate zemlje već 'bukirale' milijarde doza cjepiva za svoje stanovništvo.
COVAX, Instrument za globalni pristup cjepivu koji bi svima i svugdje trebao omogućiti pravedan pristup cjenovno pristupačnim cjepivima protiv bolesti Covid-19 za sada još nije prikupio novac potreban za 92 siromašne zemlje koje su pristupile toj inicijativi.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
