Pitanje digitalizacije, ne samo poslovanja već i javne uprave odnosno države u cijelosti, nešto je čime se bave gotovo sve države svijeta. Kako se pojavljuju nove i još naprednije tehnologije, tako su države sve svjesnije njezinih prednost.

Jedna od zemalja koju se uvijek ističe, kad je o digitalizaciji riječ, jest i Estonija. Ova mala baltička država još je prije 20 godina donijela odluku kako će digitalizirati državu te pokazala kako je to moguće te koje su sve prednosti i dobiti.

Gostujući na konferenciji WinDays18, koja se ovih dana održava u Rovinju, estonski poduzetnik i prvi direktor informatike estonske Vlade Taavi Kotka, održao je zanimljivo predavanje o tome što zapravo čini digitalno društvo.

Zaista mislite da digitalizacijom možete smanjiti broj vladinih službenika? upitao je na samom početku Kotka i odmah dao odgovor koji je nasmijao sve u dvorani: Ne, oni će samo pronaći posao negdje drugdje u državi.

No, dodao je Kotka, digitalizacijom će se smanjiti papirologija i sve ono što uz nju dolazi.

Pojasnio je kako ljudi i usluge postaju učinkovite onog trenutka kad te usluge mogu obavljati ljudi sami. Upravo im to omogućava digitalizacija - jer uklanja međukorake i posrednike između korisnika i njegova cilja.

Pa što je onda formula za uspješno digitalno društvo?

Iz estonskog kuta gledanja, uspješno digitalno društvo stoji na sedam temelja.

Kako je to pojasnio Kotka, preduvjet za digitalno društvo jest dovoljno jeftinog i brzog interneta koji je dostupan svima.

Ako nemate pristup internetu, sve pada u vodu, pojasnio je Kotka te dodao kako je Estonija zbog veličine države, a malog broja ljudi shvatila kako nema dovoljno ljudi koji će servisirati sve građane. Zato su morali uslugu dovesti građanima.

Drugi su preduvjet osobni identifikacijski brojevi i snažan digitalni identitet, što smatra Kotka, Hrvatska već ima s OIB-om.

Za razliku od Velike Britanije ili Njemačke koji nemaju takav oblik identifikatora građana, vi to imate i tu ste korak ispred njih. Jer bez jedinstvenih identifikatora koji svakog pojedinca mogu prepoznati u svakoj bazi, ne možete stvoriti digitalno društvo, istaknuo je Kotka.

Taavi Kotka (Foto: WinDays18) (Foto: WinDays18)

Kao primjer naveo je činjenicu da u Estoniji građani dobivaju SMS-om obavijest o prijavi poreza odnosno povratu poreza, i to zahvaljujući povezanosti svih baza podataka.

No u Hrvatskoj biste trebali više koristiti digitalni identitet. Papir i papirologija stara je, okolišu neprijateljski naklonjena navika, koja je uz to skupa. Digitalno je bitno jeftinije, učinkovitije i brže, ističe Kotka.

I dok u Hrvatskoj građani još uvijek moraju dokazivati svoj identitet i donositi iste potvrde nekoliko puta na različita mjesta, u Estoniji je, zahvaljujući digitalnom identitetu, to riješeno "pravilom jednog".

Estonce je dovoljno pitati jednom neki podatak. Nakon toga taj je podatak dostupan svima u javnoj upravi jer su svi umreženi. Nema dvostrukih baza podataka, naglasio je Kotka.

Zanimljivo je i kako su sve baze podataka odnosno svi podaci u Estoniji zapravo otvoreni, osim kad su, kako je rekao Kotka, zatvoreni.

Naime, svaki Estonac može u svakome trenutku vidjeti tko je pristupio njegovim podacima. Ako među zapisima ugleda ime nekoga tko tamo ne bi smio biti, može tražiti pojašnjenje. Ako ono nije dovoljno dobro, cijeli slučaj prijavljuje i onaj tko je neovlašteno pristupio podacima završit će u zatvoru.

Vlasnici podataka, građani, odlučuju što će biti vidljivo odnosno dostupno i kome. Ako nešto ne žele dijeliti, mogu taj dio podataka sakriti. Što pokazuje kako digitalni zapisi čak bolje štite podatke od papirnatih. Jer papirnati se mogu kopirati, a da nemate trag tko je kopirao, pojasnio je sustav Kotka.

Da bi cijeli sustav funkcionirao, potrebno je da svi koji su uključeni u njega imaju i povjerenje u njegov rad. Tu važnu ulogu ima zaštita podataka, ali i nešto što nazivaju "podatkovnim veleposlanstvima".

Kopije svih podataka čuvaju se u podatkovnim centrima na nekoliko lokacija u svijetu, izvan Estonije. Doslovno u komercijalnim podatkovnim centrima imate kavez u kojem se nalaze serveri s podacima estonskih građana.

Taj je kavez pod ključem i područje na kojem se nalazi ima diplomatski imunitet, baš kao i klasično veleposlanstvo, pojašnjava Kotka i dodaje da zbog estonske povijesti, tijekom koje je nekoliko puta sama zemlja bila okupirana, žele stvoriti takav sustav, da zemljom mogu upravljati "iz oblaka" s bilo koje lokacije u svijetu.

A kako bi to ostvarili potrebna im je najnovija tehnologija. Zato nijedan vladin sustav ne smije biti zastario, već mora biti stalno ukorak s najnovijim tehnologijama.

Upravo zbog takvog stava da država mora držati korak s novim tehnologijama Estonija će i u budućnosti nastavljati oduševljavati svoje građane, ali i ljude diljem svijeta.

Stvari se brzo mijenjaju, ako ljudima ponudite bolje rješenje, istaknuo je Kotka te ironično dodao da: Dok god stvari u Hrvatskoj budu takve kakve jesu sada, Estonija će biti u velikoj prednosti.

Naime, kako je priznao Kotka, Hrvatska bi mogla veoma brzo i jednostavno preskočiti nekoliko koraka i postati digitalizirano društvo koje bi građanima pružalo jeftinije, brže i jednostavnije usluge. No dok god se to ne dogodi, Estonija će sa svojim digitalnim rješenjima i e-Residency uslugom biti (barem) jedan korak ispred.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju