Ako se pokaže da bi kazne mogle naštetiti europskim kompanijama, trebalo li razmisliti o promjeni pristupa, rekao je francuski ministar gospodarstva i financija Antoine Armand.
To ne znači da bi se mijenjao smjer, naglasio je Armand, dodavši da trenutno razgovara s europskim partnerima o toj temi i da će uskoro izložiti prijedlog Europskoj komisiji.
Od iduće godine EU namjerava sniziti gornju granicu dopuštene emisije ugljičnog dioksida iz novih vozila sa 116 grama po kilometru na 94 grama po kilometru. Probijanje tog plafona moglo bi proizvođačima donijeti kaznu od 95 eura po prekoračenom gramu ugljičnog dioksida po kilometru, pomnoženo s brojem prodanih vozila.
Da bi svele emisiju ugljičnog dioksida u propisani okvir, kompanije se moraju osloniti na prodaju električnih i drugih vozila s nižom emisijom, a potražnja je u međuvremenu oslabila.
Sektor zato upozorava da ne može postići zacrtane ciljeve do početka 2025. godine, naglašavajući da su na kocki milijuni radnih mjesta.
Da bi izbjegle kazne koje bi se mjerile u milijardama eura, kompanije će biti prisiljene značajno smanjiti proizvodnju, što će ugroziti milijune radnih mjesta, stoji u internom dokumentu Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA).
U nedjelju češki ministar prometa Martin Kupka rekao je da će Prag podržati inicijativu Italije da se zaustave kazne.
Ne mogu to napraviti jer zanimanje za električne automobile u cijeloj Europi slabi, rekao je Kupka u nedjeljnoj debatnoj emisiji na televiziji CNN Prima News.
Budu li prisiljene plaćati kazne, kompanije po njegovim riječima neće imati novca za istraživanje i razvoj.
Češka i Italija dogovorile su se da će na samitu u Budimpešti zastupati zajedničko stajalište, dodao je Kupka.
