Izložba "Razotkrivanje algoritama: kako oblikuju naš digitalni svijet" u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu otvorena je u srijedu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u sklopu Dana medijske pismenosti, a tom je prigodom održan i okrugli stol na tu temu.
Pitanja algoritama nisu samo znanstvena i stručna, već i moralna i etička jer se odnose na odgoj djece i budućih generacija, rekao je ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Momir Karin.
Profesorica Jadranka Dorešić iz Srednje škole Ivan Švear Ivanić-Grad istaknula je da učenici "nisu svjesni opasnosti" korištenja umjetne inteligencije u školi i da često ne primijete greške koje im primjerice Chat GPT servira, čime se gubi smisao predavanja.
Učenici ne znaju niti što su napisali za zadaću, kazala je.
Juraj Petrović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva objasnio je da se tehnike strojnoga učenja u pravilu oslanjaju na veliku količinu podataka, no ne činjenica.
Mi, inženjeri, bavimo se time da naučimo strojeve da nešto rade, što onda korisnici vide kao umjetnu inteligenciju. Tipično ih učimo tako da im prezentiramo jako puno podataka, primjera toga što trebaju naučiti raditi, primjerice teksta ili slika... Dakle, alati kao Chat GPT nisu trenirani na činjenicama, i ne reproduciraju činjenice - oni su trenirani na tekstovima i to reproduciraju, kazao je o funkcioniranju modela umjetne inteligencije, koji učenici često uzimaju zdravo za gotovo pri ispunjavanju školskih i fakultetskih obveza.
Potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Igor Kanižaj upozorava da treba još poraditi na kritičkome vrednovanju kod djece, budući da ona "jako malo znaju" o aplikacijama društvenih mreža, iako ih intenzivno koriste.
Djeca ne razumiju kako te društvene mreže funkcioniraju, kojim se alatima vode, odnosno kako se taj sadržaj generira, kazao je.
Što se tiče zaštite autorskih prava, Jelena Sekulić iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo kazala je da se o tim pravima ne vodi puno računa, pogotovo u Kini i SAD-u, no da neki alati već sada brane upute kopiranja. Dodala je da autorska prava i umjetna inteligencija nisu u sukobu.
Oni mogu koegzistirati, ali važno je očuvati ljudsku kreativnost tako da se dobije naknada za djela na kojima je umjetna inteligencija trenirana, a da je značajan doprinos koji je čovjek imao u uputi umjetnoj inteligenciji, da ne bude čista imitacija. Popularni alati već sad brane upute poput 'kopiraj tri stranice Harry Pottera' jer je riječ o kršenju autorskih prava, poručila je Sekulić.
Izložba uključuje segment "Labirint znanja" koji educira o algoritmima preporuka, njihovoj pristranosti, chatbotu, generativnoj umjetnoj inteligenciji, metapodacima, ekonomiji pozornosti, sintetičkim medijima i drugim temama. Posjetitelji će moći uživo testirati alate umjetne inteligencije, riješiti kviz čija su pitanja usredotočena na usvajanje algoritamske pismenosti, kao i odigrati videoigru za usvajanje znanja, vještina i navika za korištenje društvenih mreža i alata umjetne inteligencije.
Ostvarena je zahvaljujući međunarodnom projektu ALGOWATCH, a otvorenje je organizirano u suradnji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ureda za udruge Vlade RH te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Ostaje otvorena do 16. travnja, a po njezinu završetku materijali će biti dostupni za izlaganje u školama, knjižnicama i muzejima.
